Osnivanje Mreže bilo je logičan i nužan korak, ako se u vidu ima značaj uređene i kvalitetne koordinacije planiranja politika za unapređenje učinka javnih politika i za sami proces integracije u EU, uključujući reformu javne uprave u dijelu bolje koherentnosti politika. Mreža je zvanično osnovana na konstitutivnom sastanku 15. februara 2018. godine. Institucionalni okvir iz kojeg je proistekla ideja o osnivanju predstavljalo je tadašnje Ministarstvo evropskih poslova, dok je samo uspostavljanje Mreže zapravo sastavni dio Akcionog plana 2018-2020 Strategije reforme javne uprave 2016-2020. Posvećenost izgradnji strateških partnerstava pokazana je i kroz saradnju sa SIGMA (Podrškom unapređenju upravljanja – SIGMA – zajedničkom inicijativom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i Evropske unije) čiji su predstavnici učestvovali na konstitutivnom sastanku i pružili značajan doprinos samom osnivanju, ali i daljem radu Mreže. Sastanak je otvorio tadašnji ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, koji je istakao povezanost efikasnog sistema planiranja politika sa mogućnostima država da apsorbuju sredstva iz strukturnih fondova Evropske unije, kao i na potrebu usklađenosti svih strateških dokumenata na nacionalnom nivou sa međunarodnim obavezama. Dodao je da ključnu ulogu Mreže vidi u kvalitetnijoj pripremi strateških dokumenata, prepoznavanju problema u njihovom sprovođenju i definisanju mogućnosti za njihovo rješenje. Međunarodna iskustva prenijeli su eksperti SIGMA-e Timo Ligi i Anika Udelep.

Drugi sastanak Mreže održan je 9. i 10. jula 2018. u Kolašinu. Povod za sastanak je bilo upoznavanje predstavnika svih resora sa novim institucionalnim okvirom za koordinaciju politika u okviru Generalnog sekretarijata Vlade. Dodatno, članovi Mreže upoznati su sa detaljima novog zakonskog i metodološkog okvira koji je bio u fazi konačnog usvajanja u formi Uredbe o načinu i postupku izrade, usklađivanja i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i Metodologije razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata.

Nataša Pešić, generalna sekretarka Vlade, istakla je da jedan od prioriteta Vlade ostaje puna posvećenost unapređenju kvaliteta strateških dokumenata i uvođenju okvira za srednjoročno planiranje politika, uključujući i fiskalno planiranje. Ona je istakla da je sveobuhvatan zajednički cilj osiguranje jednoobraznog pristupa u procesu kreiranja javnih politika, gdje je od presudnog značaja međuresorska saradnja i kvalitetna komunikacija, gdje Mreža predstavlja forum za dijeljenje iskustava, izazova, prepreka i uspjeha, što vodi ka ostvarenju zajedničkog cilja, a to je efikasniji sistem koordinacije, planiranja i sprovođenja politika.

Članovi Mreže su istakli nužnost prioritizacije pitanja racionalnog planiranja i racionalizacije broja strateških dokumenata, ali i međuresorske saradnje u zajedničkim politikama u kojima se ukrštaju nadležnosti više resora. Takođe, istakli su značaj održavanja periodičnih sastanaka Mreže u cilju prevazilaženja konkretnih izazova i predložili uspostavljanje mehanizama za motivaciju i snaženje liderstva nosiocima promjena u procesu strateškog planiranja u konkretnim resorima.

Sastanci Mreže uvijek su prilika i za praktični rad u okviru kojeg se uvijek trudimo da sarađujemo sa istaknutim ekspertima iz oblasti. Na drugom sastanku članovi Mreže učestvovali su u praktičnim zadacima iz oblasti upravljanja promjenama. Koordinator i predavač u ovom dijelu sastanka bio je konsultant Martinš Krivinš.

Svjesni važnosti kvalitetnog planiranja politika za bolju integraciju Crne Gore u Evropsku uniju i strateški okvir politika EU, kao i značaja korišćenja provjerenih i relevantnih podataka i mjerljivih indikatora u planiranju politika, organizovali smo treći sastanak Mreže (22. i 23. septembra 2018) u formi konferencije „Važnost procesa planiranja politika zasnovanog na rezultatima za bržu integraciju u EU i odgovarajuća uloga Generalnog sekretarijata Vlade“. Konferenciju je organizovao Generalni sekretarijat Vlade u saradnji sa SIGMA i Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP u Crnoj Gori. Na konferenciji su učestvovali članovi Komisije za praćenje sprovođenja Srednjoročnog programa rada Vlade i članovi Mreže državnih službenika za strateško planiranje.

Generalni sekretarijat Vlade je i kroz organizaciju ove konferencije pokazao istinsku posvećenost jačanja partnerskih odnosa u cilju zajedničkog rada na povećanju kvaliteta sistema strateškog planiranja i usvajanja dobre prakse iz drugih zemalja. Konferenciju je otvorila Nataša Pešić, generalna sekretarka Vlade, koja je u svom obraćanju pažnju posvetila jačanju partnerskih odnosa, ističući važnost zajedničkog rada sa međunarodnim partnerima. Ona je posebno istakla značaj jačanja sistema planiranja politika čiji je kvalitet preduslov za izgradnju slike države koja ima jasnu perspektivu napretka, koja posjeduje kredibilitet buduće članice Evropske unije i koja kreira javne politike u skladu sa interesima građana.  Ovoga puta imali smo zadovoljstvo da ugostimo g-đu Fionu Mekluni, stalnu predstavnicu UNDP u Crnoj Gori. Ona je posebno istakla upravo partnerski odnos ističući da je Generalni sekretarijat Vlade ključni partner UNDP-a u njegovoj ulozi usklađivanja i koordinacije javnih politika.

Opredjeljenje GSV-a da svaki sastanak Mreže ima i dio u kojem se kroz praktičan rad ili prezentaciju dobre prakse uključuje i iskustvo međunarodnih partnera i saradnika, pokazano je i na ovom sastanku. Iskustva zemalja članica EU u oblasti strateškog planiranja prezentovali su NJ.E. Alison Kemp, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Džojs Dimek, sekretarka za strategije i implementaciju u kancelariji premijera Malte i Martinš Krivinš, bivši generalni sekretar Vlade Letonije. Gošća iz Evropske komisije (DG NEAR) Ritva Hakinen, rukovoditeljka tima u Centru za tematsku ekspertizu za oblast reforme javne uprave, u svom je izlaganju istakla uticaj bolje koordinacije politika na sveukupni proces pregovora o pristupanju EU. Ona je akcentovala i važnost planiranja koje je u skladu sa finansijskom perspektivom, što dodatno pojačava nužnost međuresorske saradnje.

Princip međuresorske saradnje afirmisan je i ovaj put kroz praktični rad u okviru konferencije. Članovi Mreže i članovi Komisije za pripremu Srednjoročnog programa rada Vlade u cilju jasnog, konkretnog i na rezultate usmjerenog sistema planiranja radili su na osmišljavanju načina za racionalizaciju broja strateških dokumenata kako bi se uspostavio strateški usmjereniji sistem planiranja, kojim se lakše upravlja, kako bi se izbjegla fragmentacija, pretjerana birokratizacija, nesrazmjerno trošenje vremena na planiranje u odnosu na stvarnu implementaciju i postiglo fokusiranje na postizanje rezultata politika.

Presjek stanja i prezentovanje rezultata rada Sektora za koordinaciju politika GSV-a bio je povod za četvrti sastanak Mreže (29. januar 2019). Na ovom sastanku smo prezentujući dotadašnje rezultate kroz konkretne indikatore koji su rezultat analiza Sektora za koordinaciju politika, na primjeru pokazali opredijeljenost za sprovođenje analiza i planiranje zasnovano na podacima i mjerljivim indikatorima. Rad našeg Sektora je upotpunjen podacima dobijenim iz periodičnih upitnika za članove Mreže, gdje nam podaci dobijeni kroz ovu vrstu istraživanja služe da poboljšamo kvalitet naših mišljenja i rada ukupno, ali i rad Mreže i buduće korake u njenom razvijanju. Na ovom sastanku članovi Mreže su imali priliku da analiziraju predstavljene rezultate rada Sektora, ali i da prezentuju svoja viđenja dotadašnje primjene Uredbe i Metodologije i stanje u svojim resorima kada je u pitanju strateško planiranje. Članovi su istakli važnost jačanja vidljivosti i promovisanje značaja rada Sektora za koordinaciju i same Mreže. Istaknut je značaj uvođenja zakonskog i metodološkog okvira za strateško planiranje za cjelokupnu javnu upravu, ali i dodato da članovi Mreže treba da budu prepoznati kao nosioci konkretnih znanja i vještina u svojim resorima, kako bi bili podrška planiranju politika i izradi strateških dokumenata u bilo kom dijelu resora iz kojeg dolaze. Zato je istaknuta potreba da u budućnosti treba raditi na izgradnji pozicija službenika za strateško planiranje ili odsjeka u samim resorima koji bi se bavili procesom strateškog planiranja.

Značaj donošenja javnih politika baziranih na podacima (evidence based policy making) bila je tema još jednog, petog sastanka Mreže (16.maj 2019). Članovi su imali prilliku da saznaju više o Evropskom društvenom istraživanju (European Social Survay – ESS) koje u Crnoj Gori, od 2019. godine, vodi prof. dr. Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

Komar je naglasila da značaj ovog istraživanja leži u činjenici da je prikupljanje podataka rigorozno, ali da je cilj obezbijeti pouzdane i uporedive podatke. To podrazumijeva mogućnost poređenja vrijednosti u odnosu na prethodne godine, ali i poređenje sa drugim zemljama koje učestvuju u istraživanju. Svi podaci su otvorenog formata, što znači da se objavljuju u formi koja obogućava kombinovanje po različitim kategorijama. Prema tome, rezultati ESS istraživanja koristan su dodatak analizama stanja u oblasti društvenih nauka, i treba da se koriste kao dobra osnova za buduće kreiranje strateških dokumenata i praćenje ostvarenog napretka, zaključila je Zorka Kordić, pomoćnica generalnog sekretara Vlade.

Na  šestom sastanku Mreže (10. jula 2019), članovi su imali priliku da se bliže upoznaju sa iskustvom Finske u praćenju sprovođenja prioriteta Vlade uz posebno razrađen sistem indikatora. Događaj je organizovan u zajedničkoj saradnji GSV, OECD (SIGMA) i Projekta norveške bilateralne podrške jačanju kapaciteta za pristupanje EU koji implementira UNDP.  Imali smo jedinstvenu priliku da o dobroj praksi Finske čujemo od gđe Sirpe Kekonen, šefice Sekretarijata Vlade Finske za strateško planiranje.

Kekonen je govorila o Kabinetu Premijera Vlade Finske u okviru koga je utvrđen poseban sistem konsultacija i praćenja sprovođenja prioriteta iz četvorogodišnjeg Programa rada Vlade. Naime, svi ministri se okupljaju jednom nedjeljno, prije sjednica Vlade, obično ponedjeljkom, u formatu Sesije za strateško planiranje, kojim predsjedava premijer. Na sastanku se razgovara o napreku u 5 ključnih prioriteta iz četvorogodišnjeg programa rada Vlade. Svaki od 5 prioriteta obuhvata po 5 ili 6 tzv. „ključnih projekata“. Finska Vlada prati napredak u ovim projektima na osnovu sistema indikatora koje je razvio Sekretarijat za strateško planiranje, za svaki od prioriteta. Razvijeno je ukupno 30 najznačajnijih indikatora na nacionalnom nivou, koji se ažuriraju svake 2 godine.

Pored pomenutih 30 najvažnijih indikatora koji govore o stepenu realizacije programa rada Vlade, Sekretarijat za srateško planiranje Finske je u saradnji sa Nacionalnim zavodom za statistiku i akademskom zajednicom razvio opsežnu bazu indikatora koji afirmišu dobre rezultate u pojedinim javnim politikama, na način koji je prijemčiv za građane – uz adekvatnu vizuelizaciju, upotrebu infografika i efektnih, jasnih poruka. Riječ je o vebsajtu „Findicators“ kome možete pristupiti na sljedećem linku: https://findikaattori.fi/en

Sedmi sastanak Mreže strateških planera organizovan u januaru 2020. godine bio je posvećen osvrtu na dosadašnji rad GSV-a i Mreže, i ostvarenim rezultatima u pogledu racionalizacije crnogorskog strateškog okvira, kvaliteta strateških dokumenata, kvaliteta pratećih izvještaja.

Zorka Kordić, pomoćnica generalnog sekretara Vlade, podsjetila je na konkretne primjere strategija koje su racionalizovane tako što su sjedinjene u jedinstveni strateški dokument ili, pak, pretočene u program. Važno je napomenuti da program predstavlja operativniju alternativu strategiji – a nipošto hijerarjiski niži strateški dokument,  putem kojeg se može uvidjeti da li određena politika može dati željene rezultate u trogodišnjoj perspektivi, kako bi se implementacijom došlo do širih smjernica za tu politiku.

Kako sastanci Mreže predstavljaju platformu za razmjenu mišljena, ovoga puta diskutovalo se i o značaju krovnih strateških dokumenata poput Srednjoročnog programa rada Vlade, Nacionalne strategije održivog razvoj, Pravaca razvoja, koji se moraju jače afirmisati u procesu planiranja. Akcentovana je moguća uloga Strategije pametne specijalizacije (S3) kao međuresorskog dokumenta, u kojem planiranje u oblastima nauke i istraživanja ima za svrhu napredak drugih konkretnih javnih politika.

Prepoznat je i značaj saradnje sa akademskom zajednicom. Razmatrali su se praktični načini uvezivanja i modaliteti korišćenja naučnih radova i istraživanja u svrhu izrade strateških dokumenata, čija bi osnova bili precizni i provjerljivi podaci.

Nastavno na dobru diskusiju sa prethodnog sastanka, naredni, osmi sastanak (16. jun 2020) , bio je posvećen budućim koracima u radu Mreže tokom 2020, u kontekstu Covid-19 pandemijske krize, te inovativnih alata koji mogu omogućiti nesmetano dalje obavljanje aktivnosti Mreže. Zorka Kordić, pomoćnica generalnog sekretara Vlade, upoznala je članove sa novim projektom u okviru koga je angažovan ekspertski tim koji će sa Sektorom raditi na kvalitetu strateških dokumenata, saradnji sa upravljačkom strukturom IPA, uređivanju daljeg funkcionisanja Mreže.

Ranko Andrijašević, načelnik Odsjeka za praćenje usklađenosti strategija kojima se utvrđuju javne politike, predstavio je najvažnije zaključke sa vebinara sa Sigmom tokom koga je bilo riječi o radu Mreže. Istakao je preporuku da se osnaži politička podrška Mreži i da se podigne nivo informisanosti rukovodnog kadra o značaju strateškog planiranja i prisutnim izazovima. Kako bi se osigurala aktivnija podrška donosioca odluka, treba staviti naglasak na veze između strateškog planiranja i ključnih procesa odlučivanja: pretpristupni pregovori sa EU, reforma javne uprave, program rada Vlade.

Članovi Mreže iznijeli su svoje sugestije za dalje unapređenje rada. Saglasni su sa potrebom za formalizacijom nadležnosti i opsega rada Mreže, uključivanjem novih članova i članica, nastavkom rada preko online platformi usljed zdravstvene krize, kao i potrebom da se sektorske analize i finansiranje projekata NVO iskoriste i za unapređenje strateškog planiranja i za unapređenje rezultata sprovođenja strateških dokumenata.

Otvorenim i konstruktivnim dijalogom dolazimo do novih znanja i ideja za poboljšanje djelovanja Mreže i unapređenja procesa planiranja javnih politika u Crnoj Gori.