Menu
Svjetski akcioni program za mlade (World Programme of Action for Youth) – usvojen od strane generalne Skupštine UN 1995. godine, ovaj program predstavlja sveobuhvatni okvir koji targetira 15 prioritetnih oblasti po pitanju prava i položaja mladih osoba. Program definiše ciljeve kojim bi nacionalni i međunarodni akteri trebali stremiti u tim oblastima i predlaže konkretne aktivnosti čije sprovođenje bi doprinijelo postizanju pomenutih ciljeva.
Rezolucija UN Savjeta bezbjednosti 2250 – rezolucija usvojena jednoglasno na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 9. decembra 2015. godine, kojom je prepoznata ključna uloga mladih ljudi u izgradnji i očuvanju mira i sigurnosti na međunarodnom nivou. Države članice Ujedinjenih nacija su pozvane da obezbjede više prostora mladima u procesu odlučivanja na svim nivoima. Pet ključnih segmenata na koje bi trebale da se fokusiraju u sprovođenju tog opšteg cilja su: participacija, zaštita, prevencija, partnerstvo i razdruživanje i reintegracija.
UN Strategija za mlade 2030 – strateški dokument koji se oslanja na Globalnu agendu održivog razvoja 2030 i ima za cilj da afirmiše predvodničku ulogu UN-a u jačanju položaja mladih ljudi, punoj realizaciji njihovih prava i podsticanju nacionalnog, regionalnog i međunarodnog djelovanja ka njihovom političkom, ekonomskom i društvenom osnaživanju. U središtu strategije su mir i sigurnost, ljudska prava i održivi razvoj.
Amanska deklaracija mladih – dokument usvojen na Globalnom forumu za mlade, mir i sigurnost, održanom u Jordanu, avgusta 2015. godine, kojim je konstatovan značaj multi-sektorskog učešća mladih ljudi u procesu izgradnje mira. Deklaracijom su identifikovana 4 područja u okviru kojih je potrebno zagarantovati učešće mladih: participacija i liderstvo u pitanjima mira i sigurnosti; prevencija nasilja i izgradnja mira; promocija rodne ravnopravnosti; socio-ekonomsko osnaživanje mladih.
SDG 4 – Kvalitetno obrazovanje
– rezultat 4.4.: do kraja 2030. znatno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i tehničke i stručne, za zaposlenje, pristojne poslove i preduzetništvo;
– rezultat 4.6.: do kraja 2030. obezbijediti da svi mladi i znatan broj odraslih (i muškaraca i žena) postignu jezičku i numeričku pismenost;
SDG 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast
– rezultat 8.5.: Do kraja 2030. postići punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce, što obuhvata i mlade ljude i osobe sa invaliditetom, kao i istu platu za rad jednake vrijednosti;
– rezultat 8.6.: Do kraja 2020. bitno smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni niti su u procesu obrazovanja, odnosno obuke;
– rezultat 8.b: Do kraja 2020. razviti i operacionalizovati globalnu strategiju za zapošljavanje mladih i primjeniti „Globalni pakt o zapošljavanju“ Međunarodne organizacije rada.
SDG 13 – Očuvanje klime
– rezultat 13.b: Promovisati mehanizme za podizanje kapaciteta za djelotvorno planiranje i upravljanje u vezi sa klimatskim promjenama u najnerazvijenijim zemljama, što podrazumijeva i fokusiranje na žene i mlade, odnosno na lokalne i marginalizovane zajednice.
U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja predstavlja ključni implementacioni dokument Globalne Agende 2030 u Crnoj Gori, može se uvidjeti da je politika unapređenja prava i položaja mladih ljudi veoma širokog spektra, odnosno da je usko povezana sa mnogim javnim politikama i da se prožima kroz brojne oblasti. U ovom krovnom dokumentu je istaknut, najprije, problem ekonomske i društvene sigurnosti mladih, stoga su mnoge mjere definisane u znaku unapređenja položaja mladih na tržištu rada, što direktnim uticajem na zapošljavanje, što posredno kroz poboljšanje obrazovnog sistema i podsticanja neformalnog učenja, kako bi mladi bili vještiji i spremniji za profesionalni život.
Kroz ciljeve, mjere i podmjere Nacionalne strategije održivog razvoja stavlja se fokus, takođe, na političko osnaživanje mladih ljudi i njihovu participaciju u procesima odlučivanja i donošenja javnih politika, kao i na zadovoljavanje njihovih kulturnih potreba.
· Strateški cilj 1.1 Unaprijediti demografska kretanja i smanjiti demografski deficit
Podmjera 1.1.2.5. Unaprijediti sistem nacionalne podrške mladima za stručno i naučno usavršavanje u inostranstvu.
· Strateški cilj 1.3 Obezbjediti inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve
Podmjera 1.3.2.3. Obezbijediti da svi mladi i znatan udio odraslih, i muškaraca i žena, nauče da čitaju i pišu i steknu numeričku pismenost, SDG 4 (4.6).
Podmjera 1.3.3.6. Usaglasiti sistem visokog obrazovanja sa potrebama društva i tržišta rada, i time kontinuirano uticati na smanjenje nezaposlenosti mladih, SDG 4 (4.4).
Podmjera 1.3.4.1. Povećati učešće mladih i odraslih u formalnom i neformalnom obrazovanju u skladu sa zahtjevima tržišta rada, SDG 4 (4.5).
Podmjera 1.3.4.2. Povećati informatičku pismenost mladih i odraslih, SDG 4 (4.5).
· Strateški cilj 2.1 Stimulisati aktivan odnos ključnih aktera prema održivosti razvoja
Podmjera 2.1.7.2. Stimulisati učešće građana, posebno mladih, kroz nevladine organizacije i neformalne grupe u procesu donošenja javnih politika na državnom i lokalnom nivou.
Podmjera 2.1.7.3. Obezbijediti podršku mladima i drugim društvenim grupama u smislu obezbjeđenja znanja, vještina i prilagođovanja strateških i drugih dokumenata potrebama njihovog aktivnog učešća u procesima donošenja odluka.
Podmjera 2.1.7.6. Kroz obrazovni sistem podsticati građanski aktivizam i učiti mlade generacije vrijednostima participativnog društva.
· Strateški cilj 2.5 Stimulisati zapošljivost i socijalnu inkluziju
Podmjera 2.5.2.2. Značajno smanjiti udio mladih koji nisu obuhvaćeni zapošljavanjem obrazovanjem ili obukom, SDG 8 (8.6).
Podmjera 2.5.2.5. Podsticati poduzetništvo i samozapošljavanje. Podsticati i razvijati nove i fleksibilne forme samozapošljavanja mladih (kroz pojednostavljivanje procedura i kreiranja podstičućih i fleksibilnih mehanizama) kao što su društveno preduzetništvo, start-up, ruralni turizam, urbano baštovanstvo, zeleni poslovi, kreativne industrije, ICT usluge, online prodaja itd, SDG 1.4, SDG 8 (8.b)
· Strateški cilj 2.6 Unaprijediti značaj kulture kao temeljne vrijednosti duhovnog, društvenog i ekonomskog razvoja, koja znatno unapređuje kvalitet života građana
Podmjera 2.6.4.1. Osnažiti i podsticati kulturu mladih kroz obezbeđivanje prostora za djelovanje afirmativnih i podsticajnih mjera posebno na lokalnom nivou, SDG 4 (4.7) i 11(11.4).
· Strateški cilj 2.8 Postići ranomjerniji socio-ekonomski razvoj svih jedinica lokalne samouprave i regiona zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju, s posebnim akcentom na razvoj sjevernog regiona
Podmjera 2.8.2.5. Podsticati razvoj konkurentnosti preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća u sjevernom regionu Crne Gore i manje razvijenim opštinama sa posebnim akcentom na razvoj preduzetništva za mlade.
· Strateški cilj 4.4 Omogućiti održivo upravljanje resursima obalnog područja i podsticati plavu ekonomiju
Podmjera 4.4.2.2. Povećati ulaganja u razvoj sela i jačanje porodičnih gazdinstava i podržati realizaciju inovativnih pristupa kojima se povećava zaposlenost, a time zadržava stanovništvo na selu, posebno mlada populacija, kroz podsticaj SDG 8 (8.2), 12 (12.2), 10 (10,2, 10.7).
Prava mladih ljudi predstavljaju elementarno pitanje koje je prisutno u mnogim oblastima, pa se samim tim prožima kroz više poglavlja pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. Položaj ove kategorije društva poprima poseban značaj u poglavljima 19 – socijalna politika i zapošljavanje i 26 – Obrazovanje i kultura.
U okviru poglavlja 19 Crna Gora ima obavezu da kroz mjere unapređenja obrazovnog sistema targetira vještine mladih ljudi, kako bi bili osposobljeni za potrebe tržista rada, a sve u cilju stvaranja novih poslovnih prilika za mlade. Kao uspješan primjer mjere kojom se podstiče zapošljavanje mladih sa stečenim visokim obrazovanjem u Pregovaračkoj poziciji Crne Gore za predmetno poglavlje navodi se Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Poglavlje 26, pored obrazovanja i kulture, neposredno adresira i politike mladih i sporta. Ovo poglavlje je otvoreno i privremeno zatvoreno 15. aprila 2013. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, bez mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Prema novoj metodologiji proširenja EU, politika mladih je zastupljena u klasteru 3 – Kompetitivnost i inkluzivni rast. Naime, ovaj klaster pokriva kako poglavlje 19, u okviru kojeg adresira pitanje zapošljavanja mladih i njihovih radnih i socijalnih prava, tako i poglavlje 26, koje je fokusirano na politiku mladih u globalu i na sprovođenje Strategije za mlade. Položaj mladih adresirano je posredno i kroz klaster 1 – Osnove procesa pristupanja, koji obuhvata oblasti ljudskih prava i demokratije, odnosno učešća u političkom životu i procesima donošenja odluka manje zastupljenih društvenih kategorija.
Prioriteti i ciljevi Crne Gore u ovoj politici definisani su u Strategiji za mlade 2017-2021, koja se oslanja na evropsku politiku i u čijem središtu su pitanja zapošljavanja, socijalne inkluzije, zdravlja, volontarizma i ljudskih prava mladih.
Crna Gora učestvuje u programu Erasmus+, putem kojeg Evropska unija pruža mogućnost mobilnosti u obrazovanju, obukama i poslu mladim ljudima koji žele određen vremenski period u nekom od tih segmenata svog života da provedu u inostranstvu. Uključena je, takođe, u program EU i Savjeta Evrope Partnerstvo za mlade, koji je osnovan sa ciljem da navedene organizacije djeluju u saradnji i partnerstvu kada je određeno pitanje politike mladih od zajedničkog interesa i zahtjeva jedinstven evropski pristup.
Crna Gora je dio inicijative Mladi Evropski Ambasadori, koja u saradnji Evropske unije i zemalja Zapadnog balkana okuplja mlade, ambiciozne ljude i daje im mogućnost da kroz aktivizam valorizuju sopstvene ideje i razvijaju sposobnosti i talente, propagirajući evropske vrijednosti unutar svojih zemalja i zalažući se za reforme koje proces pristupanja EU podrazumijeva.
EU Strategija za mlade 2019-2027 – strateški okvir Evropske unije za predmetnu javnu politiku se zasniva na 3 prioritetne aktivnosti, a to su uključiti, uvezati i osnažiti mlade. Strategijom je određeno 11 ciljeva: povezivanje EU sa mladima; jednakost svih polova; inkluzivna društva; informacije i konstruktivni dijalog; mentalno zdravlje i blagostanje; kretanje naprijed ruralne omladine; kvalitetno zapošljavanje za sve; kvalitetno učenje; prostor i participacija za sve;održiva zelena Evropa; omladinske organizacije i evropski programi.
Značajnu ulogu u implementaciji strategije imaEU Platforma Strategije za mlade, čija je svrha da omogući koordinisano učešćeu njenoj realizaciji svih zainteresovanih strana. Platforma predstavlja način da nadležne evropske institucije uključe u sprovođenje strategije predstavnike država članica, civilnog društva, omladinskih organizacija i da regularno održavaju dijalog sa njima, u cilju razmjene iskustava i informacija i unapređenja cjelokupnog procesa kreiranja ove javne politike.
Kada je u pitanju uključivanje i konsultovanje mladih ljudi ključan je EU Dijalog Mladih, forum putem kojeg oni imaju priliku da diskutuju sa donosiocima odluka, ekspertima, istraživačima i ostalim relevantnim akterima o prioritetima u ovoj javnoj politici, njenoj implementaciji i saradnji u njenom kreiranju. Dijalog funkcioniše na osnovu 18-mjesečnih radnih ciklusa, svaki od kojih je fokusiran na određeni tematski prioritet koji definiše Savjet mladih ministara.
Poseban sajt je pokrenut od strane evropskih institucija posvećen isključivo mladoj populaciji: EU Youth Portal. Evropski portal za mlade nudi informacije na državnom i nivou Evropske unije o mogućnostima i inicijativama koje su zanimljive mladim ljudima koji žive, uče i rade u Evropi. Portal nije namjenjen samo mladima, već i donosiocima odluka i ostalim zainteresovanim stranama u ovoj javnoj politici.
U Ekonomsko-investicionom planu Evropske komisije za Zapadni balkan, mladi su u fokusu poslednjeg od ukupno 10 investicionih prioriteta. Kako bi ponudila rješenja u raznim problematičnim oblastima a prije svega u zapošljavanju, komisija je predložila takozvanu „Garanciju za Mlade“ (Youth Guarantee) koja predstavlja sistem mjera putem kojih bi se osiguralo da svaka mlada osoba, u roku od 4 mjeseca nakon što ostane bez posla ili napusti formalno obrazovanje, dobije kvalitetnu ponudu za zaposlenje, mogućnost kontinuiranog obrazovanja, usavršavanja ili pripravništva.
Ključno je pomenuti novi trogodišnji projekat RCC-a (Savjet za regionalnu saradnju) zvani „Omladinska laboratorija Zapadnog Balkana”, koji sa milion i po eura finansira Evropska unija. Cilj projekta je da se mladima pruži prilika da učestvuju u donošenju odluka u šest ekonomija Zapadnog Balkana, među kojima je Crna Gora, tako što će se uspostaviti omladinske laboratorije koje će se zajedno sa kreatorima politika baviti pitanjima od važnosti za ovu društvenu kategoriju, kao što su zaposlenost, preduzetništvo, obrazovanje i slično.
U kontekstu evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, od značaja za politiku mladih je Regionalna kancelarija za saradnju mladih – RYCO , međunarodna organizacija zemalja ZB6, osnovana s ciljem promocije saradnje i pomirenja među mladim generacijama sa ovih prostora kroz programe razmjene , instrument koju finansiraju vlade ZB6 i EU.
podaci za države članice EU i zemlje kandidatkinje o populaciji mladih, njihovom obrazovanju, zaposlenosti, zdravlju, socijalnoj inkluziji, kulturi i kreativnosti, participaciji, volontiranju i mladima u digitalnom svijetu
World Bank Datapodaci o pismenosti mladih između 15 i 24 godine, razvrstani po polu; podaci o nezaposlenosti mladih, razvrstani po polu
Global Youth Development Index (YDI)podaci o napretku položaja mladih po pitanju 5 ključnih oblasti: nivo obrazovanja, zdravlje i blagostanje, zaposlenost i mogućnosti, društvena i politička participacija
Youth Progress Indexrangiranje kvaliteta života mladih u 102 države na osnovu 3 ključne dimenzije (osnovne ljudske potrebe, osnove blagostanja, mogućnosti) i 60 indikatora
Program ostvarivanja javnog interesa omladinske politike za 2020. godinu
Osim Nacionalne strategije održivog razvoja, čiji je veliki broj mjera fokusiran na pitanje ekonomskog osnaživanja mladih i unapređenja njihovog položaja na tržištu rada, politika mladih je u fokusu još jednog značajnog krovnog dokumenta u strateškom okviru Crne Gore, Pravaca razvoja Crne Gore 2018-2021. U ovom dokumentu je politika mladih planirana u znaku njihove veće zaposlenosti, pa je u okviru pravca razvoja – Pametni rast i oblasti politike – Visoko obrazovanje predviđena povećana zapošljivost mladih sa visokim obrazovanjem kao jedan od glavnih ciljeva, dok je u okviru pravca – Inkluzivni rast i politike tržišta rada visoka stopa nezaposlenosti mladih prepoznata kao jedan od ključnih izazova. Programom rada Vlade je planirano donošenje novih Pravaca razvoja Crne Gore za period 2022-2025.
Najznačajniji strateški dokument u ovoj oblasti je Strategija za mlade 2017-2021, u kojoj se na temeljniji način razrađuje politika mladih u Crnoj Gori: zajedno sa Zakonom o mladima („Sl. List CG”,br.025/19), ona predstavlja ključnu kariku u ostvarivanju prava i uspostavljanju položaja mladih. Strategijom su jasno određene prioritetne oblasti koje zahtjevaju djelovanje, među kojima su, najprije, rad i ekonomska prava, ali i obrazovanje, pravo na informisanost i zdravstvenu zaštitu, društvena i politička uključenost, kulturna prava. Definisani su sljedeći ciljevi, iliti ključni ishodi:
Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2021. godinu ukazuje da mladi spadaju u jednu od najugroženijih kategorija društva po pitanju zapošljavanja. Imajući to u vidu, podvučeno je da je Crna Gora usvojila Deklaraciju Zapadnog Balkana koja, između ostalog, dotiče pitanje održive integracije mladih na tržištu rada i da se obavezala na preduzimanje konkretnih koraka ka implementaciji „Youth guarantee“ šeme, koja predviđa pružanje podrške svakoj osobi mlađoj od 30 godina u dobijanju kvalitetne ponude za zaposlenje, stažiranje, obučavanje ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca nakon napuštanja škole ili nezaposlenosti. Prvi potez ka tome je sačinjavanje plana implementacije ove šeme.
U izvještaju je istaknuto da novo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije uticalo na realizaciju Strategije za mlade 2017-2021, ali jeste prouzrokovalo tehničke izmjene Zakona o mladima, radi preciznijeg definisanja nadležnosti tog resora. U sklopu ministarstva sada postoji Uprava za mlade i sport, koja je započela proces razvoja novih strateških prioriteta za mlade. U tom smislu, u izvještaju je podvučeno da je važno pokazati inkluzivniji pristup u pogledu mladih sa invaliditetom i drugih manjinskih grupa. Ukazano je takođe na to da Mreža za mlade – osnovana 2020. godine kao reprezentativno udruženje nevladinih organizacija koje sprovode politiku mladih u Crnoj Gori – trenutno razvija svoj prvi četvorogodišnji strateški plan u okviru projekta Omladinska laboratorija Zapadnog Balkana i preduzima odgovarajuće korake u cilju pridruživanja Evropskom forumu mladih.
Projekat “Jačanje kapaciteta za ubrzanje procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom”, finansira norveško Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
(C) 2020. Javnepolitike.me. Dizajn i razvoj: Studio 081.me
