Menu
Na međunarodnom nivou ova politika se unapređuje kroz četvrti cilj održivog razvoja UN-a “Kvalitetno obrazovanje” (SDG4). Ostvarenjem ovog cilja želi se postići da svi dječaci i djevojčice završavaju besplatno, ravnopravno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje, da imaju pristup kvalitetnom ranom razvoju i predškolskom obrazovanju, da se jačaju stručne vještine i znanja kod mladih i da se obezbijedi jednak pristup ženama i muškarcima tercijarnom nivou obrazovanja uključujući i univerzitete. Takođe, želi se unaprijediti kvalitet i pristupačnost obrazovnih ustanova u odnosu na djecu, djecu sa invaliditetom, stvoriti rodno senzitivno, nenasilno i inkluzivno okruženje. U fokusu je i jačanje vještina i povećanje broja kvalifikovanih nastavnika organizujući obuke kroz međunarodnu saradnju. Dodatno, krz ovaj cilj želi se obezbijediti sticanje svih znanja o pripadnosti globalnoj zajednici i poštovanja kulturne raznolikosti i doprinosu kulture održivom razvoju. Potrebno je navesti i da se kroz SDG 9 u potcilju 9.5. podstiče razvoj naučnih istraživanja i povećanje broja istraživača. Kroz SDG 17 je predviđeno podsticanje transfera znanja, mobilnosti naučnika, jačanje naučno-istraživačke djelatnosti i sveobuhvatne saradnje na dostizanju ciljeva održivog razvoja.
Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. postavlja kao jedan od strateških ciljeva (cilj 1.3) obezbjeđivanje inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja i promovisanje mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve. Ovaj strateški cilj se razrađuje kroz mjere kojima se želi jačati sveobuhvatnost predškolskog obrazovanja i kvalitet osnovnog i srednjeg obrazovanja, i dodatno jačati naučne i istraživačke komponente visokog obrazovanja. Konkretnije, postavljeni indikatori u skladu su sa indikatorima Ciljeva održivog razvoja i onima koje je formulisala OECD i usmjereni su na sljedeće: dostignut obuhvat predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem sve djece, posebno uzrasta 3 godine do polaska u školu, izdvajanje iz budžeta je na nivou OECD prosjeka do 2030. za preškolsko obrazovanje (trenutno CG 0,38% BDP, trenutno OECD 0,5% BDP), izdaci za istraživanje i razvoj su na nivou od 2,5% BDP, makar 1 univerzitet iz CG rangiran na jednoj od 3 najprestižnije međunarodne rang liste, formiran i pušten u rad prvi Naučnotehnološki park, poboljšanje rezultata PISA testiranja.
Crna Gora je pregovaračko poglavlje 26 Obrazovanje i kultura otvorila i privremeno zatvorila 15. aprila 2013. godine. Za ovo poglavlje nijesu postojala početna i završna mjerila, kao ni prelazna razdoblja i trajna izuzeća.
U inoviranoj metodologiji pristupanja EU, politika obrazovanja je dio klastera 3 „Konkurentnost i inkluzivni rast“.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru (2021) istaknuto je nekoliko izazova za naredni period: dodatno poboljšati kvalitet i dostupnost obrazovanja i obuke, sa fokusom na digitalizaciju; pojačati reformske napore za poboljšanje inkluzivnog obrazovanja i pristup kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima obrazovanja; započeti s primjenom nove strategije o ranom i predškolskom obrazovanju 2021-2025, kako bi se poboljšao upis u predškolske ustanove i inkluzivnost za svu djecu; uspostaviti adekvatan mehanizam praćenja i evaluacije praktičnog učenja, kako na višem tako i na nivou stručnog obrazovanja; nivo upisa djece u predškolske ustanove, koji iznosi 52% u CG, znatno je ispod cilja EU koji iznosi 95%.
Već je od Lisabonske deklaracije fokus na unapređenju i razvoju znanja, veća ulaganja u obrazovanje i stručno usavršavanje, naučna i tehnološka istraživanja i inovacije.
U Rimskoj deklaraciji 2017. države članice EU naglasile su svoju predanost omogućavanju „najboljeg obrazovanja i osposobljavanja” za mlade ljude. Evropski savjet je 2017. pozvao da se sistemi obrazovanja i osposobljavanja „prilagode digitalnom dobu”.
Od pet usvojenih ciljeva strategije Evropa 2020, dva su se direktno odnosila na obrazovanje povećanje procenta BDP koji se izdvaja za istraživanje i razvoj (IR) sa 1,9 na 3% i povećanje procenta stanovništva starosti od 30 do 34 godine s diplomom visokog obrazovanja sa 31% na 40%. Stopa prijevremenog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja u dobi od 18. do 24. godine smanjena ispod 10%. EU oblikuje politike iz oblasti obrazovanja, kulture, mladih, jezika i sporta kroz direktorat DG EAC. Ovaj direktorat oblikuje i podstiče programe Kreativna Evropa i Erasmus+.
U političkim prioritetima Evropske unije 2019-2024 fokus je na prilagođavanju obrazovnih znanja i vještina procesu digitalne transformacije, jačanju obrazovnih sistema tako da sva djeca koja su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imaju pristup obrazovanju (European Child Guarantee), European Social Fund+ koji treba da obezbijedi kvalitet i dostupnost ranog obrazovanja, ostvarivanje European Education Area do 2025. kroz snažnije povezivanje, priznavanje diploma, jačanje mobilnost kroz utrostručivanje budžeta za Erasmus+, razvoj visokokvalitetnih sistema obrazovanja i brige za rano djetinjstvo kako bi se postavili temelji za kasniji uspjeh u životu, uslovi za automatsko međusobno priznavanje diploma i razdoblja učenja u inostranstvu radi olakšavanja mobilnosti učenja u Evropi i poboljšanje podučavanja i učenja jezika kako bi se osiguralo da više mladih ljudi stekne znanje stranih jezika.
Agenda iz Geteborga: povećana mobilnost i razmjena za mlade Evropljane, uspostavljanje mreže evropskih univerziteta, međusobno priznavanje diploma srednjoškolskog obrazovanja.
Digital Education Action Plan predviđa bolje iskorištavanje digitalne tehnologije za podučavanje i učenje, razvoj odgovarajućih digitalnih kompetencija i vještina za digitalnu transformaciju, poboljšanje obrazovanja poboljšanom analizom podataka i predviđanjem.
Education 2030 Framework for Action predstavlja smjernice za dostizanje SDG4 i može biti značajan instrument za oblikovanje akcionih planova u nacionalnoj politici obrazovanja.
Deklaracija iz Osnabrika 2021-2025 – Crna Gora je potpisala deklaraciju u novembru 2020. Cilj deklaracije je jačanje stručnog obrazovanja i obuka kao pokretača oporavka i pravednog prelaska na digitalnu i zelenu ekonomiju.
Obrazovanje i briga u ranom djetinjstvu: pristup obrazovanju i njezi u ranom djetinjstvu, obučen i stručan kadar za rad sa ovom populacijom, definisanje odgovarajućih nastavnih programa i održivo finansiranje ovih programa.
Škola: smanjenje ranog napuštanja škole, povećanje dostupnosti škola za sve, podrška učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama uključujući i djecu migranata, stvaranje mogućnosti nastavnicima za konstantan profesionalni razvoj, razvoj na osnovu pokazatelja kvaliteta, jačanje mobilnosti.
Visoko obrazovanje: promovisanje izvrsnosti, jačanje inkluzivnog i povezanog sistema visokog obrazovanja, podsticanje inovacija na univerzitetima, podsticanje mobilnosti.
Na linku možete naći cjelokupan strateški i pravni okvir koji uređuje ovu oblast.
(obrazovanje)
DATA OECD SDG 4, 9, 17Strategija inkluzivnog obrazovanja 2019-2025
Strategija obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori 2017-2024
Program za realizaciju preporuka za unapređenje obrazovne politike 2019-2021. na osnovu rezultata studije PISA 2015
Program za razvoj i podršku talentovanim učenicima 2020-2022
Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori 2016-2020
Strategija opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori 2015-2020
Strategija razvoja stručnog obrazovanja u Crnoj Gori 2015-2020
Strategija razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori 2016-2020
Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Gori 2011-2020
Nacionalna strategija cjeloživotne karijerne orijentacije 2016-2020
U 2020. godini strateško opredjeljenje je da se u saradnji sa UNICEF-om sprovede sveobuhvatna Analiza obrazovnog sektora CG u cilju unapređenja planiranja, implementacije, praćenja i evaluacije obrazovnih reformi, kao i obezbjeđivanje kvaliteta reformi kroz stvaranje odgovarajućih institucionalnih i finansijskih resursa. U prethodnom periodu uveden je sistem studija 3+2+3 koji je usaglašen sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja. Uvedena je praktična nastava u obimu od najmanje 25% od ukupne opterećenosti studenta po predmetu, prva generacija studenata koji ne plaćaju školarinu upisana je 2017.
U periodu epidemije Covid-19 resorno ministarstvo je za veoma kratko vrijeme uspostavilo sistem učenja na daljinu za osnovce i za srednjoškolce. Inovacije su pristutne kako u samom načinu snimanja i obrade tematskih cjelina za sve razrede, tako i u osmišljavanju posebnih platformi kao što su website i aplikacija Uči doma, e-dnevnik, testiranje i ocjenjivanje na daljinu, dostupnost online testova za pripremu polumaturskih i maturskih ispita, online upis u vrtiće i škole itd.
Četvrti prioritet Programa rada Vlade za 2021. godinu „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“ teži kvalitetnom i efikasnom sistemu obrazovanja kao ključnog elementa životne i razvojne infrastrukture svakog pojedinca, sa posebnim akcentom na mlade koji posjeduju nova znanja i vještine.Opredjeljenje Vlade je da se obezbijede uslovi za puno ostvarivanje prava pojedinca u svakom obrazovnom ciklusu, od predškolskog do visokog obrazovanja, kao i da se unaprijedi cjelokupni prosvjetni sistem i omogući kvalitetno upravljanje i njegova demokratizacija. Dodatno, aktivnosti će biti posvećene i u valorizaciji prakse i karijernog usmjeravanja i osposobljavanja u cilju jačanja vještina i znanja mladih potrebnih za tržište rada.
Programom ekonomskih reformi 2021-2023 predviđeno je uspostavljanje sistema kontinuiranog praćenja kvaliteta praktičnog obrazovanja kod poslodavaca. Predviđeno je da se do 2022. obuči 200 nastavnika, organizatora i instruktora praktičnog obrazovanja. Takođe, predviđeno je da do 2023. 45% učenika bude zapošljeno nakon završetka dualnog obrazovanja.Takođe, Programom je predviđena reforma programa na osnovnim i master studijama u cilju jačanja praktične nastave. Predviđeno je da se za 10% smanji broj nezapošljenih diplomiranih visokoškolaca do 2023.
Svaki od nivoa obrazovanja ima svoj strateški dokument kojim se dominantno oblikuje taj segment obrazovne politike. Tako Strategija ranog i predškolskog obrazovanja do 2025. predviđa povećanje obuhvata predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem sve djece posebno uzrasta 3 godine do polaska u školu u skladu sa međunarodnim standardima do nivoa ukupnog obuhvata djece od 60%; unapređenje kvaliteta usluga predškolskog vaspitanja i obrazovanja; unapređenje postojećeg sistema za pružanje podrške za rani razvoj djece iz osjetljivih grupa kroz pružanje podrške roditeljima što će se sagledavati i kroz povećanje indeksa ranog razvoja (ECDI) djece iz najsiromašnijih porodica sa 75 na 86.
Strategijom razvoja stručnog obrazovanja u Crnoj Gori do 2024. predviđa se jačanje dualnog sistema obrazovanja, sa posebnim akcentom na zapošljivost 75% učenika kod poslodavaca kod kojeg su odradili praktični dio nastave u prvih 6 mjeseci od završene prakse; osposobljavanje 80% instruktora praktičnog obrazovanja i 2000 nastavnika uskladu sa procedurama i pravilima razvoja ključnih kompetencija i digitalne pismenosti; usklađivanje upisne politike sa potrebama tržišta rada u cilju ostvarenja da procenat učenika koji se obrazuju po obrazovnim programima u trogodišnjem trajanju bude najmanje 25% u odnosu na ukupan broj učenika u stručnom obrazovanju.
Strategija razvoja visokog obrazovanja 2020-2024 predviđa usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama tržišta rada, uz bolju prepoznatljivost stepena bečelora i mastera, a na osnovama promijenjenog sistema studiranja koji u potpunosti odlsikava sistem koji važi u Evropskom prostoru visokog obrazovanja. Nastavak održivog finansiranja ustanova visokog obrazovanja, uz jačanje prohodnosti i usklađenosti srednjeg i visokog obrazovanja, jačanja praktične nastave, kao i povećanje udjela osoba od 25 do 64 godina koji učestvuju u programima cjeloživotnog učenja, neki su od prioriteta predviđenih ovim dokumentom. U ovom periodu posebne oblasti od značaja su prilagođavanje kvaliteta sa zahtjevima Evropskog prostora visokog obrazovanja i Evropskog istraživačkog prostora.
Projekat “Jačanje kapaciteta za ubrzanje procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom”, finansira norveško Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
(C) 2020. Javnepolitike.me. Dizajn i razvoj: Studio 081.me
