Menu
Politika poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti je zastupljena u većem broju ciljeva održivog razvoja iz UN Agende 2030. Najveći broj ciljeva i indikatora nalazi se u oblastima uzgajanja, obrade i bezbjednosti hrane (SDG 2), obezbjeđivanja čiste vode, osnovnih sanitarnih uslova i očuvanja vodotoka (SDG 6), razvoja održivog ribarstva, očuvanja morskih sistema i akvakulture (SDG 14) i zaštite šuma, pošumljavanja, suzbijanja erozije tla (SDG 15). Pored SDG 2, koji promoviše obezbjeđenje hrane za sve, kroz SDG 12 se želi obezbijediti pravilna, odgovorna i održiva proizvodnja i potrošnja hrane, koja se primarno ogleda u upravljanju prehrambenim otpadom (target 12.3). Snažan akcenat na postizanju rodne ravnopravnosti u UN Agendi 2030 podrazumijevao je i omogućavanje vlasništva nad zemljištem i registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima većem broju žena (SDG 5, target 5.A), što bi u krajnjem trebalo da omogući i smanjenje siromaštva među opštom populacijom (SDG 1). Svakako, veći uticaj na dostizanje ciljeva u okviru SDG 1 ostvariće se ukoliko siromašni, bez obzira na pol, budu imali veći pristup vlasništvu nad zemljištem, pored (target 1.4). U okviru UN sistema, Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je zadužena za oblast poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti za koje postoje specijalizovana odjeljenja. Obaveze sa međunarodnog nivoa su prenijete Nacionalnom strategijom održivog razvoja Crne Gore do 2030. na nacionalni nivo, a poljoprivreda i s njom povezane djelatnosti zauzimaju važno mjesto u ovom dokumentu i nalaze se pretežno u tematskim područjima 2,3 i 4. Neki od najvažnijih ključnih ishoda koji se očekuju do 2030:
– Eliminisana neuhranjenost i glad i obezbijeđen pristup nutritivnoj hrani, povećano učešće poljoprivrede u bruto dodatoj vrijednosti i zaposlenosti, povećan poljoprivredni izvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, kao i njihova konkurentnost na regionalnom tržištu (mjere 2.1.2, 2.5.2, 2.8.2),
– Na petogodišnjim presjecima stanja bilježi se rast udjela šuma u biokapcitetu zemlje (mjerenjem ekološkog otiska), tako da šume i šumsko zemljište učestvuju sa najmanje 75% u ukupnom biokapacitetu zemlje, povećana je drvna zapremina u privrednim visokim šumama na prosječno 30m3/ha, povećano je učešća prve i druge uzgojne klase za po 10%, povećano je učešće četinara u zapremini za 10%, povećana je površina prebirnih i grupimično prebirnih šuma na račun jednodobnih, povećana je površina visokih šuma za 2%, povećana je otvorenost privrednih šuma min. na 15 m/ha (mjere 3.1.1, 3.1.2, 3.2.3, 3.2.4, 3.6.5),
– Ruralni razvoj podržava očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta, prirode i predjela, povezivanje interesa lokalnih zajednica, stvaranje novih radnih mjesta, čuvanje i afirmisanje autohtonih kulturnih i istorijskih vrijednosti, povećane su vrijednosti outputa u poljoprivredi za 30–40% i zaposlenost u 10%, ruralni i zeleni preduzetnički projekti realizovani su i preduzetnici uspješno posluju, ostvarena je prepoznatljivost tradicionalnih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, kroz uspostavljene sisteme sertifikacije i promocije njihove prepoznatljivosti i kvaliteta, zelena plaćanja u agrobudžetu dostižu 30% u strukturi (mjere 4.1.1, 4.1.2, 4.2.1, 4.2.3, 4.2.5, 4.4.1, 4.4.2, 4.4.3, 4.5.1, 4.5.2, 4.5.3, 4.7.2, 4.7.4),
– Povećan izvoz poljoprivrednih prozvoda i prehrambene industrije, smanjenjem netarifnih mjera u regionu i trgovinskim olakšicama (mjere 6.2.1, 6.2.4).
Tri pregovaračka poglavlja u okviru procesa progovora su direktno vezana za politiku poljoprivrede i s njom povezanih oblasti – 11, 12 i 13. Crna Gora je PP 11, Poljoprivreda i ruralni razvoj, otvorila 13. XII 2016, dok je strategija za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, postavljena kao početno mjerilo, usvojena 2015, za period do 2020. Završna mjerila podrazumijevaju predstavljanje plana uspostavljanja funkcionalnog Integrisanog sistema administracije i kontrole i funkcionalne Agencije za plaćanja do dana pristupanja EU.
PP 12, Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, otvoreno je 30. VI 2016, a do pristupanja se očekuje da Crna Gora dostavi odobren nacionalni program za unapređenje objekata koji koriste proizvode i/ili nusproizvode životinjskog porijekla, garancije za uspostavljanje sistema zvanične kontrole životinja i njihovih prozvoda, koji je u potpunosti usklađen s EU (uključujući i njegovo finansiranje) i izgradi administrativne i druge kapacitete koji će moći u potpunosti i pravilno da sprovode EU pravnu tekovinu u ovoj oblasti.
Zajedno s PP 12 otvoreno je i PP 13, Ribarstvo, a Strategija ribarstva Crne Gore, koja je bila početno mjerilo, je usvojena 2015, za period do 2020. Završna mjerila za ovo PP podrazumijevaju dovoljan stepen usklađenosti s pravnom tekovinom, jačanje administrativnih, kontrolnih i inspekcijskih kapaciteta za sprovođenje Zajedničke politike u oblasti ribarstva.
U segmentima koji se odnose na upravljanje vodama, postoje dodirne tačke s PP 27, Životna sredina, čije je početno mjerilo podrazumijevalo sveobuhvatnu strategiju i AP kojim će posebna pažnja biti posvećena usklađivanju sa pravnom tekovinom o vodama, prirodi i sektoru otpada. PP je otvoreno 18. XII 2018, a za njegovo zatvaranje je definisano osam završnih mjerila, od kojih su za politiku poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti posebno važna ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva u oblasti voda, donošenje planova za upravljanje rječnim slivovima i očuvanje prirodnih staništa.
Posljednji Izvještaj o napretku Evropske komisije o Crnoj Gori (2019) konstatuje da je u PP 11 i 12 došlo do umjerenog, ali i dobrog napretka, dok je u PP 13 ostvaren tek određeni stepen pripremljenosti za preuzimanje obaveza. Posebno dobar napredak se postiže u sprovođenju IPARD II programa, preuzimanju EU pravne tekovine i unapređenju objekata za obradu hrane, dok bi se u narednom periodu trebalo fokusirati na podsticanje organske proizvodnje, kvalitet sirovog mlijeka, upravljanje ribarskom flotom, nalaženje sistemskih reješenja i odgovarajuće tržišne politike za ove oblasti. PP 27 važi za jedno od obimnijih pregovaračkih poglavlja, a MPRR bi trebalo da zajedno s MORT uloži maksimalne napore da uspostavi adekvatan sistem upravljanja vodama, kvalitetom voda i otpadnim vodama.
Novi Zeleni plan za Evropu stavlja akcenat na očuvanje ruralnih područja, imajući u vidu da u njima živi više od 50% Evropljana. Zbog toga je i predložena nova Farm to Fork Strategy, kojom se podržava održiv lanac vrijednosti hrane, prepoznat kao jedan od prioriteta i u crnogorskoj Strategiji pametne specijalizacije 2019-2024. Strategija je prvenstveno posvećena održivoj proizvodnji, obradi, distribuciji i konzumaciji hrane, prevenciji prehrambenog otpada i gubitaka hrane, koje bi trebalo postići kroz prilagođena zakonska rješenja, savjetodavne i finansijske instrumente, istraživanje i inovacije kako bi EU bila spremna odgovoriti na napredviđene situacije, poput one nastale pandemijom Covid-19.
Sveobuhvatan okvir za EU politiku u oblasti poljoprivrede predstavlja Zajednička poljoprivredna politika (CAP), koja od 2018. počiva na novih devet prioriteta: 1) obezbjeđivanje pravednog dohotka farmerima, 2) povećanje konkurentnosti, 3) rebalans moći u lancu hrane, 4) klimatska akcija, 5) briga o okolini, 6) očuvanje pejzaža i biodiverziteta, 7) podrška generacijskom preporodu, 8) živopisna ruralna područja, 9) zaštita kvaliteta hrane i zdravlja. CAP se finansira iz dva specijalizovana evropska fonda – Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i Evropskog poljoprivrednog garantnog fonda (EAGF). EK je 2018. predložila budžet od 365 milijardi eura za CAP u novom višegodišnjem finansijskom okviru 2021-2027, što čini skoro 1/3 ukupnog EU budžeta. Pored nje, Zajednička politika ribarstva (CFP) objedinjava ključna pitanja iz oblasti ribarstva, a reformisana je 2014. uz postavljanje ograničenja ulova kako bi se sačuvale zalihe ribe, dok s druge strane daje veću kontrolu država članicama u upravljanju na nacionalnom i reginalnom nivou. Četiri glavne političke oblasti na koje je usmjerena su upravljanje ribarstvom, međunarodna politika, tržište i trgovinska politika i finansiranje politike. Politika ribarstva se finansira iz Evropskog pomorskog i ribarskog fonda (EMFF), koji bi prema novom predlogu EK trebalo da iznosi 6,14 milijardi eura u okviru višegodišnjeg finansijskog okvira 2021-2027, od čega bi oko 30% trebalo da bude usmjereno na ublažavanje klimatskih promjena, kroz zaštitu morskih ekosistema.
SDG indicator 12.3
AIDMonitor Gender and Land Right Database Global Forest Resources AssessmentsSDG indicators 15.1.1, 15.2.1
Mountain Green Cover IndexSDG indicator 15.4.2
Domestic Animal Diversity Information System (DAD – IS) Red List Index Agricultural Market Information System (AMIS) Agriculture orientation index for government expenditureStrategija sa planom razvoja šuma i šumarstva 2014. – 2023.
Strategija upravljanja vodama 2018–2035
Nacionalna šumarska politika Crne Gore (2008)
Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rječnih nanosa vodotoka 2019-2021
Akcioni plan za spriječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu 2019-2021
Akcioni plan za usaglašavanje s pravnom tekovinom EU, Poglavlje 11- Poljoprivreda i ruralni razvoj
Strategija pametne specijalizacije 2019-2024
Program razvoja ruralnog turizma 2019-2021
Strategija razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori 2018-2022
Državni plan eksploatacije mineralnih sirovina 2019-2035
Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore 2015-2030
Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama 2019-2022
Strategija upravljanja otpadom u Crnoj Gori do 2030. godine
Nacionalni plan za implementaciju Stokholmske konvencije 2019-2023
Plan upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020-2035)
Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020
Pravci razvoja Crne Gore 2018-2021
Program ekonomskih reformi 2020-2022
Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore 2015-2020.
Godišnji program gazdovanja šumama 2020
Strategija regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014–2020. godine
Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori 2015-2020
Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha 2013-2020
Nacionalna strategija biodiverziteta sa Akcionim planom 2016-2020
Program mjera za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori 2019-2020
Pored NSOR 2030, i druga krovna strateška dokumenta u Crnoj Gori prepoznaju sinergijski efekat politike poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti s drugim politikama. Glavni ciljevi u svima njima odnose se na povećanje konkurentosti poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda, unapređenje uslova života u ruralnim područjima, očuvanje šuma. S druge strane, izazovi koji su prepoznati u skoro svakom od krovnih dokumenata su slaba povezanost poljoprivrednih proizvođača, loša infrastruktura u ruralnim područjima, nepovoljna starosna struktura na poljoprivrednim gazdinstvima. Pozitivni trendovi mogu se naći pretežno u dijelu investicija jer se iz godine u godinu povećvaju iznosi u Agrobudžetu, krovnim strateškim dokumentima, kao i iz donacija.
Pravci Razvoja CG 2018-2021. poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo svrstavaju u oblast održivog rasta. Fokus je na potpunom usklađivanju s EU pravnom tekovinom u ovim oblastima, približavanju Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP), održivosti ruralnih područja, reformi šumarskog sektora, jačanju otpornosti šuma i većoj konkurentnosti poljoprivrede. Na sličan način se postavljaju ciljevi i ključne mjere u Srednjoročnom programu rada Vlade 2018-2020, koje se planiraju postići većim investicijama u očuvanje ruralnih područja, organsku proizvodnju, (samo)zapošljavanje mladih. Pored toga, potencira se i veza s turizmom i trgovinom, koja bi trebalo da bude postignuta kroz povećanje broja seoskih, domaćinstava, katuna i etno sela i povećanje broja turista i noćenja u ruralnim područjima. Programom ekonomskih reformi 2020-2022. projektovano je da će realni rast u sektoru poljoprivrede iznositi prosječno 3%, na osnovu povećanih ulaganja u poljoprivredu, uz značajnu kreditnu podršku. To bi u krajnjem trebalo da dovede do smanjenja uvoza hrane i dovede do mogućeg povećanja izvoza. Poljoprivredi je posvećena prioritetna reformska mjera 4: Podrška investicijama u sektoru proizvodnje hrane u cilju jačanja konkurentnosti, koja obuhvata i oblast ruralnog turizma, a kojom se želi podstaći i zapošljavanje mladih i žena u poljoprivredi i vezanim djelatnostima.
Ključni planski dokument za politiku poljoprivrede koji se donosi na godišnjem nivou i kojim se utvrđuju ključne mjere agrarne politike je Agrobudžet. Agrobudžet za 2020. iznosi 60.722.500,00 eura i veći je za oko 8.300.000 u odnosu na 2019, a čine ga sredstva iz budžeta, donacija i kreditnih linija. Sredstva iz budžeta namijenjena su razvoju poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstvo, kontribuciji za potrebe realizacije međunarodnih projekata (IFAD), sprovođenju mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje, zdravstvene zaštite životinja i fitosanitarnih mjera. Pored Agrobudžeta, sektorske strategije kojima se uređuje politika poljoprivrede su Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore 2015-2020, Strategija ribarstva Crne Gore 2015-2020, Strategija razvoja šuma i šumarstva 2015-2023 (revidirana 2018), Strategija upravljanja vodama 2018-2035. U njima su glavni ciljevi i izazovi slični kao i u krovnim strateškim dokumentima, što ukazuje na usklađenost u tom segmentu. Određena strateška dokumenta, poput Nacionalne šumarske politike, Akcionog plana za suzbijanje nelegalne ekspoloatacije rječnih nanosa vodotoka 2019-2021, Akcionog plana za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu 2019-2021. su predviđeni zakonskim rješenjima, dok su neka nastala i sprovode se kao dio pregovaračkog procesa s EU (npr. Akcioni plan za usaglašavanje s pravnom tekovinom EU, Poglavlje 11- Poljoprivreda i ruralni razvoj).
U cilju saniranja negativnih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 i podrške poljoprivredi i ribarstvu, na sjednici Vlade je 24. IV 2020. usvojen je Posebni program podrške poljoprivredi i ribarstvu, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa COVID19, u iznosu od 17.000.000 eura dodatnih sredstava, pored Agrobudžeta, nacionalnih i evropskih fondova. S njegovim sprovođenjem se počelo već 30. IV 2020.
Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II 2014-2020 (IPARD II program) predstavlja jedan od preduslova za korišćenje evropskih pretpristupnih sredstava kroz IPA II – oblast politike poljoprivrede i ruralnog razvoja, kroz koji je crnogorskim poljoprivrednicima dostupno ukupno 51.816.473 eura bespovratnih sredstava (EU sredstva 39.000.000 eura, nacionalno kofinansiranje 12.816.473 eura). IPARD II se sastoji od sedam mjera, od kojih Crna Gora sprovodi mjere 1 – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava i 3 – Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda (Uredba za sprovođenje mjera 1 i 3).
Prema podacima MONSTAT-a iz 2018, sektor poljoprivrede, ribarstva i šumarstva je učestvovao sa 6,7% u strukturi BDP-a (2017. 6,9%), a BDV u 2018. iznosi 313.933.000 eura (2017. 294.655.000 eura). Prema podacima iz publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori (2019), u sektoru poljoprivrede i poljoprivrednih djelatnosti radi ukupno 18.200 zaposlenih, od čega 11.200 muškaraca i 7.000 žena. Podaci popisa poljoprivrede sprovedenog 2010. godine pokazuju da su 87,13% muškaraca nosioci gazdinstva. Bruto vrijednost proizvodnje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2018. godini iznosila je 515.200.000 eura i veća je za 6,7% u odnosu na 2017. godinu.
Već pomenuta povezanost s drugim sektorima se može najbolje uočiti u isprepletanim ciljevima i mjerama iz sektorskih strateških dokumenata. Imajući u vidu nastojanje da se unaprede istraživanje i inovacije, prvi prioritetni sektor u Strategiji pametne specijalizacije 2019-2024. odnosi se na održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane i kroz pripadajuće mjere se želi povećati broj preduzetnika i preduzeća u organskoj proizvodnji, kao i broj inovativnih i autohtonih proizvoda u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Povezivanje s turizomom je svoju zasebnu formu dobilo usvajanjem Programa razvoja ruralnog turizma 2019-2021, kojim se želi postići održiv razvoj raznovrsne i autentične ruralne turističke ponude, a ujedno poboljšati životni standard ruralnog stanovništva i zaustaviti depopulacija ruralnih područja. Usko povezana s posljednjim aspektom je i Strategija regionalnog razvoja 2014-2020, usmjerena prvenstveno na ujednačen regionalni razvoj, s akcentom na sjeverni region i ruralne oblasti.Uzimajući u obzir značaj samozapošljavanja i preduzetništva u oblasti poljoprivrede, neminovno je da se i kroz Startegiju razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća 2018-2022. (kroz grantove, olakšavanje pristupa finansijama, a posebno kroz jačanje postojećih i formiranje novih klastera), ali i kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva 2015-2020. (finansijska podrška poljoprivrednih aktivnosti žena i finansiranje projekata gdje su nosioci žene sa sela) predviđaju ciljevi i mjere kojima se podstiče i poljoprivredna proizvodnja.
Projekat “Jačanje kapaciteta za ubrzanje procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom”, finansira norveško Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
(C) 2020. Javnepolitike.me. Dizajn i razvoj: Studio 081.me
