Javna politika

Pravda i pravosuđe

Ciljevi održivog razvoja i međunarodne obaveze

Ključna međunarodna dokumenta u oblasti Pravde i pravosuđa

UN pravni okvir u oblasti pravde:

Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije- Promovisanje i podržavnaje međunarodne saradnje i tehničke podrške u sprečavanju i borbi protiv korupcije.

Konvencija o pravima djece – Međunaordni pravni akt koji osigurava građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava djece.

Konvencija o pravima lica sa invaliditetom – Konvencija predstavlja instrument zaštite ljudskih prava sa jasnom dimenzijom socijalnog razvoja lica sa invaliditetom, s primarnim akcentom na potrebu poštovanja njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Savjet Evrope:

Savjet Evrope, Godišnji izvještaj o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYWAL)- tijelo SE koje s ebavi praćenjem aktivnosti država članica u suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Grupa država protiv korupcije (GRECO)- tijelo SE koje prati nivo borbe/suzbijanja korupcije u državama članicama.

Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA)- tijelo SE koje prati napore država članicu u sprečavanju i procesuiranju slučajeva trgovine ljudima

Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama – temeljni pravni akt na nivou Savjeta Evrope koji štiti osnovna ljudska prava i slobode.

Preporuka Savjeta Evrope o sprječavanju i smanjivanju prekomjernog opterećivanja sudova R (86)- preporukom se teži podsticati izvansudsko rješavanje sporova u cilju smanjenja opeterećenosti sudova.

Preporuka Savjeta Evrope o mjerama za povećanje dostupnosti pravosuđa R (81)-  Olakšavanjem i podsticanjem medijacije i ostalih alternativnih načina rješavanja sporova, pojednostavljuje se i ubrzava sudski postupak.

Kontrolni popis vladavine prava, Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija), CDL-AD (2016) 007.

Preporuka CM/Rec(2010)12 o sudijama: nezavisnost, efikasnost i odgovornosti;

„Kontrolni popis vladavine prava” Venecijanske komisije, CDL-AD(2016)007;

Akcioni plan Savjeta Evrope o jačanju sudske nezavnosti i nepristranosti;

Druge međunarodne obaveze:

Međunarodni monetarni fond (MMF), Borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT)- Obaveze u borbi protiv svih oblika pranja novca (finansiranje terorizma, korupcija,  trgovina narkoticima, poreska evazija, međunarodne prevare)

Ciljevi održivog razvoja

Cilj 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast

  • 7. Preuzeti neposredne i djelotvorne mjere kako bi se obezbijedila zabrana i eliminisali najgori oblici dječijeg rada, iskorijeniti prinudni rad i do kraja 2025. okončati dječiji rad u svim njegovim oblicima, uključujući regrutovanje i korišćenje djece vojnika

Cilj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

  • 3. Promovisati vladavinu prava na nacionalnom i međunarodnom nivou i svima osigurati jednak pristup pravdi;
  • 5. Značajno smanjiti korupciju i podmićivanje u svim njihovim pojavnim oblicima;
  • 16.6. Razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim nivoima

VLADAVINA PRAVA u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine

U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja predstavlja implementacioni dokument Agende održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, kao najznačajniji ciljevi koje je potrebno dostignuti u oblasti pravde i vladavine prava označeni su potreba za jačanjem povjerenja i podrške građana u insitucionalne kapacitete države Crne Gore, kao i dalje unapređenje administrativnih kapaciteta državnih institucija. Borba protiv organizovanog kriminala, pranja novca i korupcije navodi se kao segment javne politike čije unapređenje će dovesti do većeg nivoa povjerenja samih građana u kapacitete državnih institucija. Posebno pažnju će Crna Gora posvetiti obezbjeđenju potpune transparentnosti i pristupa informacijama, s akcentom na  poštovanje osnovnih sloboda novinara. Sveukupne reforme koje se sporovode imaju za cilj  jačanje efikasnosti rada, integriteta i odgovornosti javnog sektora.

Strateški cilj 2.3 Razvijati državu kao efikasnu vladavinu prava

Mjera 2.3.1 Jačati povjerenje građana u demokratski politički sistem

Podmjere

2.3.1.1 Jačati podršku demokratskom tipu političkog sistema,

2.3.1.2 Povećavati povjerenje građana u institucije sistema bez obzira na dominantne identitetske i političke podjele,

2.3.1.3 Jačati administrativne kapacitete, kvalitet rada i integritet institucija političkog sistema,

Mjera 2.3.2 Obezbijediti uslove za eliminaciju korupcije, organizovanog kriminala, kriminala i terorizma

Podmjere:

2.3.2.2 Promovisati vladavinu prava na nacionalnom i međunarodnom nivou i obezbijediti jednak pristup pravdi za sve,

2.3.2.3 Značajno smanjiti nezakonite tokove novca i oružja, unaprijediti nalaženje i vraćanje ukradene imovine i suzbijati sve oblike organizovanog kriminala,

2.3.2.4 Značajno smanjiti korupciju i mito u svim njihovim oblicima,

2.3.2.5 Izgraditi djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim nivoima,

2.3.2.6 Obezbijediti javni pristup informacijama i zaštiti osnovne slobode novinara u skladu sa međunarodnim ugovorima,

2.3.2.7 Ojačati institucije kroz međunarodnu saradnju za borbu protiv nasilja, terorizma i kriminala,

2.3.2.8 Povećati efikasnost rada, jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u javnom sektoru.

Pročitaj više
Politički kriterijum iz Kopenhagena Vladavina prava je dio pristupa "Fundamentals first" kao jedan od 3 osnovna stuba Strategije proširenja EU iz 2015.
Pregovaračka poglavlja

Obaveze iz procesa pristupanja Crne Gore EU

Pregled obaveza iz pregovaračkih poglavlja

Politika pravde i Vladavina prava se reflektuje primarno kroz ispunjavanje političkih kriterijuma u okviru Kopenhaških kriterijume“ koje je Evropski savjet definisao 1993. Politički kriterijumi podrazumijevaja da zemlje kandidati za prijem u EU moraju postići stabilnost institucija, garantujući time demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i poštovanje i zaštitu manjina.

Politika pravde predstavlja sastavni dio pravne tekovine EU u Poglavlju 23 „Pravosuđe i temeljna prava“ i djelimično u Poglavlju 24 „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koja su u kontekstu  pregovaračkog okvira  između Crne Gore i EU  iz 2012,  kojim je Crna Gora započela pregovore o pristupanju, [1], odnosno u Generalmoj poziciji EU o pregovorima sa Crnom Gorom, definisana kao poglavlja koja diktiraju dinamiku ukupnog napretka pregovaračkog procesa. Značaj ova dva poglavlja se ogleda u njihovoj povezanosti sa osnovnim vrijednostima na kojima je EU uspostavljena, kao i činjenici da eventualni nedostatak napretka u ispunjavanju postavljenih mjerila u navedenim poglavljima, može dovesti do usporavanja cjelokupnog pregovaračkog procesa, odnosno nemogućnosti otvararanja i zatvaranja preostalih poglavlja.  Fokus Crne Gore je na dostizanju evropskih standarda u oblasti vladavine prava, primarno kroz ispunjavanje privremenih mjerila, uključujući i usklađivanje strateških dokumenata sa strateškim okvirom EU.

Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava

Crna Gora posebnu pažnju posvećuje daljem jačanju nezavisnosti pravosuđa, primarno kroz ostvarivanje transparentnosti postupka izbora i imenovanja zasnovanih na zaslugama sudija i tužilaca. Jačanje administrativnih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta, unapređenje sistema slučajne dodjele predmeta u svim sudovima, poštovanje Etičkog kodeksa i postizanje rezultata u procesu disciplinske i krivične odgovornosti sudija i tužilaca, predstavljaju značajne reforme koje je potrebno sporovesti. Takođe, u narednom periodu Crna Gora će adresirati izazove u pogledu potrebe racionalizacije pravosudne mreže, nastavku započetih aktivnosti u pogledu smanjenja broja zasotaih slučajevima u sudovima. Pored toga, Crna Gora prepoznaje potrebu za nastavkom reformi, u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema dobrovoljnog horizontalnog transfera sudija i obezbjeđenja punog poštovanje sprovođenja sudskih naloga i odluka.

Otvaranjem procesa pregovora sa EU, Crna Gora je predano radila na sprovođenju potrebnih reformi u oblasti pravosuđa, primarno kroz realizaciju Akcionog plana za poglavlje 23 i donošenjem Strategije reforme pravosuđa, kao krovnog strateškog dokumenta u oblasti vladavine prava za period 2019-2022. Uspješna reforma pravosuđa počiva  na izgradnji nezavisnog i efikasnog pravosudnog sistema, kao sastavnog dijela Evropskog pravosuđa, zasnovanog na principima transparentnosti, dostupnosti i javnog povjerenja građana u kapacitete pravosudnih organa.

Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost

Oblast pravosudne saradnje se primarno odnosi na  dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU na polju pravosudne saradnje, uspostavljanje IT evidencije o međunarodnoj pravnoj pomoći, kao i analiziranje administrativnih kapaciteta i obučavanja službenika u cilju sprovođenja pravosudne saradnje u krivičnim stvarima. Zaključivanje bilateralnih sporazuma i obrada zahtjeva za međunarodnu pravosudnu saradnju, predstavljaju osnovne stubove reformi koje je potrebno sprovesti. Crna Gora je, u okviru Akcionog plana za poglavlje 24 i Strategije reforme pravosuđa, akcenat stavila na dalje jačanje međunarodne i regionalne pravosudne saradnje, usvajanju opštih i posebnih znanja nosilaca pravosudnih funkcija i predstavnika drugih pravosudnih profesija o Evropskoj uniji, pravnom sistemu i sudskoj praksi sudova Evropske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na saradnju u privrednim, građanskim i krivičnim stvarima.

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI ZA 2019: Izvještajem je ukazano da je u oblasti reforme pravosuđa najznačajniji napredak postignut u pogledu unapređenja kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta, primarno kroz veći nivo transparentnosti izbora, napredovanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. Takođe, značajno je ukazati i na smanjenje ukupnog broja zaostalih predmeta pred sudovima, kao i na povećanje nivoa međunarodne saradnje u krivičnim i građanskim stvarima, pri čemu se posebno ističe saradnja sa EUROJUST-om. Međutim, istaknuta je potreba daljih reformi kroz jačanje nivoa implementacije etičkih kodeksa i disciplinske odgovornosti, daljeg smanjenja broja zaostalih predmeta, unapređenja informacionih sistema za efikasnije funkcionisanje pravosuđa, kao i većeg nivoa korišćenja alternativnih načina za rješavanje sporova. Akcenat je i na implementaciji strateškog okvira i sveukupnom unapređenju ljudskih resursa i finansijskog okvira pravosuđa.

Osvrt na EU strateški okvir

Na nivou EU u pogledu oblasti vladavine prava, sa pravnog aspekta najveći značaj pripada Evropskoj povelji o osnovnim ljudskim pravima, koja nalaže I promoviše zaštitu osnovnih prava i sloboda, među kojima se nalazi i pristup pravdi.

Komunikacija Evropske komisije Evropskom parlamentu, Evropskom savjetu i Savjetu o daljem jačanju vladavine prava- Postojeće stanje i naredni koraci- Komunikacija se oslanja na postojeću javnu raspravu o vladavini prava u Evropskoj uniji te se u njoj institucije Unije i države članice, kao i drugi učesnici, pozivaju da iznesu svoje ideje o mogućem razvoju instrumenata vladavine prava u budućnosti

Političke smjernice za rad Evropske komisije za period 2019-2024- Evropa koja štiti prava svojih građana mora poseban značaj da pruži vladavini prava i vrijednostima na kojima se temelji Unija.

Rezolucija Evropskog parlamenta (2016)-Preporuke Komisiji o uspostavljanju mehanizma EU-a za demokratiju, vladavinu prava i temeljna prava (2015/2254 (INL)).

Rezolucija Evropskog parlamenta (2018)- o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu demokratije, vladavine prava i temeljnih prava (2018/2886 (RSP)).

[1] AD 23/12  CONF –ME 20/12  GENERAL EU POSITION Ministerial meeting opening the Intergovernmental Conference on the Accession of Montenegro to the European Union (Brussels, 29 June 2012)

Pročitaj više

Međunarodni indikatori

WJP Rule of Law Index 2020

nivo vladavine prava u 128 država

Global Freedom Status - Freedom House

politička i građanska prava

World Report 2020 - Human Rights Watch

sloboda okupljanja, govora, religija, prava žena, migranti

CEPEJ

tijelo SE koje prati nivo napretka reforme pravosuđa u državama članicama

Moneyval

nadzorno tijelo SE, koje prati borbu protiv pranja novca I finansiranja terorizma

GRECO

tijelo SE koje prati napore država članica u borbi protiv korupcije

Strateški okvir Crne Gore

Važeća strateška dokumenta
Strateška dokumenta kojima je istekao period trajanja

Politika pravde u strateškom okviru Crne Gore

Fokus javne politike koja se odnosi na pravdu je na izgradnji nezavisnog, nepristrasnog i odgovornog pravosuđa, povećanja njegove efikasnosti i većeg nivoa uvezivanja u okvire evropskog pravosuđa. Primarni značaj je pružen povećanju nivoa povjerenja građana u pravosuđe, daljem unapređenju kapaciteta svih pravosudnih organa, uspostavljanje jedinstvenog, transparentnog i na zaslugama zasnovnog sistema izbora nosilaca pravosudne funkcije na nacionalnom nivou, kao i kriterijuma njihovog trajnog i dobrovoljnog premještanja. Pored toga, uspostavljen je i sistem za periodično ocjenjivanje, kao osnov za napredovanje, čime se u značajnoj mjeri doprinosi većoj mjeri odgovornosti sudija i državnih tužilaca. Povećanje nivoa korišećenja alternativnih načina rješavanja sporova, razvoj i uvođenje informacionih sistema kojima se unapređuje razmjena podataka i analitičko-statistički kapaciteti pravosuđa, predstavljaju temelje cjelokupne reforme pravosudnog sistema. Pored toga, značajne su i reforme koje se sprovode u pogledu unapređenje sistema izvršenja krivičnih sankcija, primarno kroz prevenciju i zaštitu od zlostavljanja i poštovanja osnovnih ljudskih prava, kao i kroz dalje jačanje institucionalnih kapaciteta organa nadležnih za izvršenje krivičnih sankcija.

Srednjoročnim programom rada Vlade 2018-2020, akcenat je stavljen na razvoj i unapređenje primjene alternativnih načina rješavnaja sporova, primarno kroz uspostalvjanje strateškog okvira i usklađivanjem pravnog okvira sa pravom EU. U tom pogledu, postavljen je cilj da do kraja 2020. godine, broj sporova koji su riješeni korišćenjem ARS-a, bude povećan za 35% u odnosu na 2018. godinu.

Reforma pravosuđa je zasnovana na daljem normativnom i organizacionom unapređenju rada pravosudnih organa, počevši od sprovedenih izmjena Ustava Crne Gore (2013. godine), u dijelu koji se odnosi na izbor u parlementu sudija Ustavnog suda, državnog tužioca, kao i predsjednika Vrhovnog suda kojeg bira i razrješava Sudski savjet. Usvajanjem seta organizacionih zakona koji su donijeti u 2015. godini, u potpunosti je sprovedena izmjena normativnog okvira pravosuđa. Donijeti su Zakon o sudovima, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o Državnom tužilaštvu (kojim se uređuje uloga i nadležnosti Tužilačkog savjeta), Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakon o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu i Zakon o pripravnicima u sudovima i Državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. 2016. i 2018. godine su sprovedene izmjene i dopune Zakona o notarima, u dijelu koji se odnosi na disciplinsku odgovornost i obavezu prijavljivanja prihoda i imovine. Izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima iz 2019. godine, je takođe uvedena obaveza prijavljivanja prihoda i imovine. Djelatnosti advokature i sudskih vještaka su regulisane kroz Zakon o advokaturi i Zakon o sudskim vještacima koji je usvojen 2016. godine. U cilju ostvarivanja kriterijuma za sticanje članstva u EU, ulažu se značajni napori da se zakonodavni okvir u potpunosti uskladi sa pravnom tekovinom EU u građanskim i privrednim stvarima. Usvajanjem Zakona o međunarodnom privatnom pravu učinjen je prvi korak ka usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, dok je izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, prenesen značajan dio pravne tekovine u ovoj oblasti. U oblasti pravosudne saradnje u građanskim i privrednim stvarima pored relevantnih zakona, pravni osnov za pravosudnu saradnju sadržan je u međunarodnim ugovorima. U ovom trenutku Crnu Goru obavezuje 20 multilateralnih i 32 bilateralna ugovora kojima je regulisana ova oblast. U cilju usaglašavanja propisa sa Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa zemljama članicama EU, Vlada je u 2019. godini utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Predlog zakona o dopunama Zakona o Državnom tuzilastvu. U okviru projekta Eurol 2, 2018. godine (traje do 2020. godine), otpočelo se sa realizacijom programa obuka sudija i tužilaca za primjenu standarda i instrumenata pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim stvarima. Važno je ukazati da se putem PRIS-a vrši statističko praćenje zaostalih predmeta i praćenje dužine trajanja izvršnih postupaka od strane suda, a sudovi donose i objavljuju planove za rjesavanje zaostalih i starih neriješenih predmeta. Pored toga, izvršene su izmjene postojećih Etičkih kodeksa u oblastima advokature, notara i javnih izvršitelja. U oblasti krivičnih sankcija potrebno je istaći rezultate postignute u prevenciji i zaštiti od zlostavljanja i poštovanju ljudskih prava. U oblasti alternativnog rješavanja sporova formiran je Savjet za podsticanje i unapređenje primjene alternativnog rješavanja sporova, te se preduzimaju aktivnosti u cilju jačanja kapaciteta Centra za posredovanje i dalje promocije alternativnog rješavanja sporova. Razvoj jedinstvenog informacionog sistema pravosuđa predstavlja važan segment reforme pravosuđa, koji se ogleda u izgradnji sistema efikasnijeg pružanja podataka i usluga institucijama i građanima, efikasnije saradnje sa drugim pravosudnim sistemima, institucijama Evropske unije, njenih članica i međunarodnim organizacijama.

Pročitaj više

Ostale javne politike iz sektora