Javna politika

Rad i zapošljavanje

Ciljevi održivog razvoja i međunarodne obaveze

Dostojanstven rad i ekonomski rast jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. U okviru Cilja 8, promoviše se preduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta uz mjere iskorjenjivanja prisilnog rada, ropstva i trgovine ljudima. Teži se postizanju potpunog i produktivno zapošljavanje i muškaraca i žena, kao i rad dostojan čovjeka. Tome doprinose u određenoj mjerii cilj 5 – Rodna ravnopravost, cilj 4 – Kvalitetno obrazovanje (podrazumijeva i mogućnost cjeloživotnog učenja) i cilj 10 – Smanjenje nejednakosti.  Cilj 8 uključuje i postizanje pune i produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada za žene i muškarce, mlade i osobe sa invaliditetom, kao i istu platu za rad jednake vrijednosti (rezultat 8.5); smanjenje udijela mladih koji nijesu zaposleni niti u procesu obrazovanja, odnosno obuke (rezultat 8.6).

Nacionalnom strategijom održivog razvoja u Crnoj Gori 2015-2030. ciljevi održivog razvoja prenijeti su na nacionalni nivo, uključujući istimulisanje zapošljivosti i socijalne inkluzije prvenstveno kroz samoodrživ i ujednačen ekonomski rast (cilj 4.2.5). NSOR prepoznaje potrebu za uspostavljanjem povoljnog društvenog i socio-ekonomskog ambijenta, koji treba da spriječi dalja negativna demografska kretanja na sjeveru (cilj 4.2.8), što svakako utiče na ponudu i strukturu radne snage. Jačanjem poslovnog ambijenta za rast i razvoj preduzetništva i MSP i investicija (cilj 4.4.7-Rast konkurentnosti crnogorske ekonomije) teži se uticati na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje. Pored toga, pitanje zapošljavanja naglašava se u konktekstu potrebe za stimulisanjem zapošljavanja ranjivih kategorija poput pripradnika romske populacije (2.1.3.6), osoba sa invaliditetom (2.1.5.2), ali i mladih i teže zapošljivih kategorija.

Obaveze iz procesa pristupanja Crne Gore EU

Pregled obaveza iz pregovaračkih poglavlja

Na politiku rada odnose se prvenstveno dva poglavlja pravne tekovine EU, poglavlje 2 – Slobodno kretanje radnika i poglavlje 19 – Zapošljavanje i socijalna politika. Pravna tekovina u oblasti zapošljavanja i socijalne politike postavlja standard u oblasti radnog prava, sigurnosti na radu, jednakosti, zdravlja. Posebno obavezujuća pravila su utvrđena za oblast nediskriminacije po različitim osnovama. EU svoju politiku zapošljavanja i socijalne inkluzije dominantno podržava kroz jedan finansijski instrument – Evropski socijalni fond. Završna mjerila za poglavlje 19 obuhvataju potrebne izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o bezbjednosti na radu, propisa iz oblasti nediskriminacije, kao i jačanje administrativnih kapaciteta (naročito kroz inspekciju rada, tijela za ravnopravnost, Ombudsmana) kako bi se omogućilo njihovo puno sprovođenje.

Sloboda kretanja radnika, jedan od temeljnih principa EU i jedna  od četiri slobode unutrašnjeg tržišta EU, obuhvaćeno je poglavljem 2. Ono omogućava da građani država članica mogu da rade u drugim državama članicama EU i da pritom uživaju iste uslove rada, poreske i socijalne olakšice kao domaći radnici. Osnovan je EURES, svojevrsna mreža zavoda za zapošljavanje država članica, koja omogućuje spajanje vještina i slobodnih radnih mjesta na tržištu rada EU. Crna Gora se prirpema za uvođenje ovog sistema, a koristiće ga tek kada postane članica. Crna Gora je dobila jedno završno mjerilo za poglavlje 2 – treba da pokaže da ima adekvatne strukture i kapacitete za pravilno sprovođenje pravne tekovine u dijelu slobode kretanja radnika do pristupanja EU.

Osvrt na EU strateški okvir

Inkluzivan rast podrazumijeva podsticanje ekonomije visoke zaposlenosti koja pruža ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, jedan je od prioriteta Strategije Evropa 2020. Kako bi to podstakla, EK je predložila vodeću inicijativu „Program novih vještina i radnih mjesta“. Ide se ka modernizaciji tržišta rada i osnaživanju ljudi razvijanjem njihovih vještina tokom životnog ciklusa s ciljem povećanja učešća u radnoj snazi i boljeg usklađivanja ponude i potražnje za radom i mobilnošću radne snage. EK je planirala da do 2020 stopa zaposlenosti stanovništva od 20 do 64 godine bude 75%, i to uz veće uključivanje žena, starijih radnika i bolju integraciju migranata u radnu snagu.

Evropska strategija zapošljavanja datira još iz 1997 i ima jedinstveni cilj da u EU uvede što više zapošljivosti i kvalitetnijih poslova. Danas čini sastavni dio Strategija rasta Evropa 2020 i implementira se kroz Evropski semestar.

Političke smjernice za novu EK ukazuju na potrebu za osiguravanjem da svaki radnik EU ima fer minimalnu zaradu i za ukazivanjem podrške onima koji su izgubili posao usljed ekternih uticaja na ekonomiju. Smjernice upućuju na  bolju implementaciju Direktive o ravnoteži radnog i privatnog života (što bi vratilo više žena na tržište rada), kao i na potrebu da se Garantni fond za mlade transformiše u trajni instrument za borbu protiv nezaposlenosti mladih

Pročitaj više

Politika rada u strateškom okviru Crne Gore

Crna Gora teži ekonomskom razvoju kroz reformisanje tržišta rada kako bi se obezbijedio povoljan poslovni ambijent koji privlači investitore, stvara mogućnosti za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti (SPRV 2018-2020, priopritet 1). Upravo je povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti prvi prioritet i Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa. Planira se dostići unapređenjem poslovnog okruženja, povećanjem konkurentnosti i privrednim rastom jer je on glavni generator rasta zaposlenosti. Brojke pokazuju da od 2014. do 2019. dolazi do povećanja stope zaposlenosti (sa 50 na 56%) i smanjenja stope nezaposlenosti (sa 18 na 15%). Međutim, crnogorsko tržište rada ipak karakteriše niska stopa aktivnosti (68%, u odnosnu na EU prosjek koji je 74% u 2018); nepovoljna starosna struktura zaposlenih; značajne regionalne razlike; zapošljavanje stranaca tokom turističke sezone. Stopa dugoročne nezaposlenosti (11,5% u 2018) izrazito je visoka u odnosu na EU (2,9%), što predstavlja problem imajući u vidu da su to teže zapošljive kategorije stanovništva.

Stvaranje uslova za veće zapošljavanje treba da bude praćeno smanjenjem nesklada između ponude i tražnje na tržištu rada, stvaranjem radne snage koja ima potrebna znanja i vještine, kao i većom mobilnošću radnika (SPRV, prioritet 1). Ovo je posebno tretirano u okviru prioriteta 3 Nacionalne strategije zapošljavanja – Unapređenje kvalifikacija i kompetencija usklađenih sa potrebama tržišta rada. Svakako, pitanje kompetencija vezano je i za obrazovnu politiku.Tako PRCG 2021 ističe značaj usklađivanja upisne politike sa potrebama tržišta rada (obaveza 17.1), sprovođenja Programa za zapošljavanje doktoranata (17.2), ali i promovisanja učenja kroz rad daljim razvojem dualnog obrazovanja i praktične nastave tokom visokog obrazovanja. Ne treba zaboraviti da je za usklađivanje ponude i tražnje na tržištu rada važan i koncept cjeloživotnog učenja, obrazovanja odraslih i karijerne orjentacije koja predstavlja značajan dio aktivnih mjera tržišta rada (Prioritet 4 Strategije cjeloživotne karijerne orjentacije: Jačanje usluga karijerne orijentacije za nezaposlene i zaposlene).

SPRV i PRCG predviđaju unapređenje i finansijsko jačanje mjera aktivne politike zapošljavanja. Kao posebne prioritetne kategorije stanovništva ka kojima su usmjereni programi podrške za razvoj vještina potrebnih tržištu su dugoročno nezaposlena lica, žene, osobe sa invaliditetom, mladi.  Unapređenje položaja žena na tržistu rada obezbjeđuje se i kroz posebne mjere podrške za razvoj preduzetništva i samozapošljavanja na nacionalnom i lokalnom nivou, što je takođe prepoznato kao jedan od prioriteta Vlade u domenu rada i socijalnog staranja, a dalje se razrađuje kroz PAPR i Strategiju razvoja ženskog preduzetništva. Važno je pomenuti da sektorska strateška dokumenta čiji je cilj unapređenje kvaliteta života određenih grupa stanovništva (npr. romske populacije, LGBT populacije, OSI, manjinskih naroda, mladih) u okviru posenih ciljeva obuhvataju i pitanje zapošljavanja.

Program ekonomskih reformi 2020-2022 kao prioritetne reformske mjere predviđa povećanje učešća na tržištu radam naročito osjetjivih grupa nezaposlenih lica i donošenje nove Nacionalne strategije  zapošljavanja 2021-2024.U okviru odjeljka Pametan rast, PRCG-a, predviđa se kao jedan od prioriteta unapređenje finansijske i mentorske podrške za mikro, mala i srednja preduzeća (jačanje preduzetničkih znanja i vještina), gdje se kao rezultat očekuje upravo jačanje MMSP i povećan broj zaposlenosti u MMSP za 4% u 2021 u odnosu na 2018. Sa druge strane, neformalan rad prepoznat je kao jedan od izazova, te je ovo pitanje adresirano i krovnim strateškim dokumentom. Cilj 1, obaveza 1.7 SPRV-a odnosi se na suzbijanje rada na crno kroz dalje usklađivanje radnog zakonodavstva. Ova obaveza razrađena je i Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa (prioritet 2-Efikasno funkcionisanje tržišta rada) naglašavajući potrebu za dobro odmjerenim balansom podsticaja, prevencija i sankcija, sa potrebom jačanja inspekcije rada.

Zdravlje na radu i adekvatni uslovi za rad doprinose rastu produktivnosti i privrednom razvoju te je posebnu pažnju potrebno uputiti određenim rizičnim sektorima (građevinarstvo, saobraćaj, poljoprivreda), ali i na pojedinim kategorijama radnika koje su više izložene rizicima (žene u trudnoći, mlađi od 18 godina, osobe sa invaliditetom). Sve kako bi se smanjio broj povreda na radu, broj profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom itd, u skladu sa Strategijom za unapređenje zaštite zdravlja na radu.

Koliko je politika rada i zapošljavanja međusektorska, pokazuje i da je usko vezana sa poljoprivrednom politikom i ruralnim razvojem u kojoj se teži porastu broja mladih zaposlenih u ruralnim područjima (cilj 8 SPRV), što se omogućava kroz veću povezanost poljoprovrede sa trgovinom i turizmom kao strateškom granom razvoja.  Svakako, na ravnomjeran ekonomski rast i povećanje zaposlenosti utiče i unapređenje infrastrukture (cilj 7 SPRV) i ulaganje u ravnomjerni razvoj svih lokalnih samouprava (cilj3 SPRV).

Izazovi u oblasti ove politike prepoznati su Izvještajem EK za 2019. EK je ocijenila da postoji prostor za unapređenje u dijelu podudarnosti između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada te da postoji veliki udio neaktivnog stanovništva i nedovoljan socijalni dijalog. Ukazala je na potrebu za oblikovanjem politike zapošljavanja zasnovane na potpunijoj analizi uspjeha tržišta rada, uz primjenu rodne procjene politika. Dalje korake potrebno je preduzeti i u borbi protiv sive ekonomije i u kreiranju mjera zapošljavanja usmjerenih na mlade ljude, žene, manjine i druge tražioce posla.

Pročitaj više

Ostale javne politike iz sektora