Dostojanstven rad i ekonomski rast jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. U okviru Cilja 8, promoviše se preduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta uz mjere iskorjenjivanja prisilnog rada, ropstva i trgovine ljudima. Teži se postizanju potpunog i produktivno zapošljavanje i muškaraca i žena, kao i rad dostojan čovjeka. Tome doprinose u određenoj mjerii cilj 5 – Rodna ravnopravost, cilj 4 – Kvalitetno obrazovanje (podrazumijeva i mogućnost cjeloživotnog učenja) i cilj 10 – Smanjenje nejednakosti.  Cilj 8 uključuje i postizanje pune i produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada za žene i muškarce, mlade i osobe sa invaliditetom, kao i istu platu za rad jednake vrijednosti (rezultat 8.5); smanjenje udijela mladih koji nijesu zaposleni niti u procesu obrazovanja, odnosno obuke (rezultat 8.6).

Nacionalnom strategijom održivog razvoja u Crnoj Gori 2015-2030. ciljevi održivog razvoja prenijeti su na nacionalni nivo, uključujući istimulisanje zapošljivosti i socijalne inkluzije prvenstveno kroz samoodrživ i ujednačen ekonomski rast (cilj 4.2.5). NSOR prepoznaje potrebu za uspostavljanjem povoljnog društvenog i socio-ekonomskog ambijenta, koji treba da spriječi dalja negativna demografska kretanja na sjeveru (cilj 4.2.8), što svakako utiče na ponudu i strukturu radne snage. Jačanjem poslovnog ambijenta za rast i razvoj preduzetništva i MSP i investicija (cilj 4.4.7-Rast konkurentnosti crnogorske ekonomije) teži se uticati na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje. Pored toga, pitanje zapošljavanja naglašava se u konktekstu potrebe za stimulisanjem zapošljavanja ranjivih kategorija poput pripradnika romske populacije (2.1.3.6), osoba sa invaliditetom (2.1.5.2), ali i mladih i teže zapošljivih kategorija.

Crna Gora teži ekonomskom razvoju kroz reformisanje tržišta rada kako bi se obezbijedio povoljan poslovni ambijent koji privlači investitore, stvara mogućnosti za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti. Upravo je smanjenje nezaposlenosti prvi prioritet, kao i usvajanje nove Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa. Planira se dostići unapređenjem poslovnog okruženja, povećanjem konkurentnosti i privrednim rastom jer je on glavni generator rasta zaposlenosti. Brojke pokazuju da od 2014. do 2019. dolazi do povećanja stope zaposlenosti (sa 50 na 56%) i smanjenja stope nezaposlenosti (sa 18 na 15%). Međutim, crnogorsko tržište rada ipak karakteriše niska stopa aktivnosti (68%, u odnosnu na EU prosjek koji je 74% u 2018); nepovoljna starosna struktura zaposlenih; značajne regionalne razlike; zapošljavanje stranaca tokom turističke sezone. Stopa dugoročne nezaposlenosti (11,5% u 2018.) izrazito je visoka u odnosu na EU (2,9%), što predstavlja problem imajući u vidu da su to teže zapošljive kategorije stanovništva.

Pravci razvoja Crne Gore 2018-2021 kao ključne reformske mjere predviđa snaženje aktivnih politika tržišta rada u pravcu povećanja njihove djelotvornosti, usmjerenosti, obima, područja koja pokrivaju I individualnim pristupom u interesu povećanja ukupne zaposlenosti, posebno mladih, lica sa invaliditetom i ostalih osjetljivih kategorija stanovništva.  Unapređenje položaja žena na tržištu rada obezbjeđuje se i kroz posebne mjere podrške za razvoj preduzetništva i samozapošljavanja na nacionalnom i lokalnom nivou, što je takođe prepoznato kao jedan od prioriteta Vlade u domenu rada i socijalnog staranja, a dalje se razrađuje kroz PAPR i Strategiju razvoja ženskog preduzetništva. Važno je pomenuti da sektorska strateška dokumenta čiji je cilj unapređenje kvaliteta života određenih grupa stanovništva (npr. romske populacije, LGBT populacije, OSI, manjinskih naroda, mladih) u okviru posebnih ciljeva obuhvataju i pitanje zapošljavanja.

Program ekonomskih reformi 2021-2023 konstatuje potrebu za daljom regulacijom na tržištu rada koja je dodatno uslovljena izbijanjem pandemije COVID 19. Neophodne zdravstvene mjere koje su se primjenjivale i koje se i dalje primjenjuju, uticale su na funkcionisanje tržišta rada. Mnoga preduzeća posebno mikro, mala i srednja, pogođena su navedenom krizom i pored mjera koje je Vlada Crne Gore preduzela u cilju prevazilaženja nastalih problema. Između ostalog na to ukazuju i indikatori tržišta rada, koji prema podacima iz Ankete o radnoj snazi za III kvartal 2020. bilježe pad u odnosu na I i II kvartal iste godine, kao i pad u odnosu na III kvartal 2019. Tako je stopa aktivnosti (15+) na nivou od 53,1%, stopa zaposlenosti na nivou od 43,0%, %, dok je stopa nezaposlenosti dostigla nivo od 19,0%.

Pravni okvir tržišta rada, posebno u uslovima vanrednih okolnosti sa naglaskom na korona virus, nije u dovoljnoj mjeri regulisan i prilagodljiv datim okolnostima. Novi Zakon o radu, koji je stupio na snagu 7. januara 2020. dodatno će povećati fleksibilnost na tržištu rada, kroz različite oblike zapošljavanja (ugovori o radu), uključujući ugovore o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje, kroz lakši način otpuštanja zaposlenih, kao i u pogledu transformacije ugovora o radu iz fiksnih u neodređene, iz punih u honorarne i obrnuto. Sveobuhvatnije regulisanje radnih odnosa sa aspekta zaštite zaposlenih kroz ugovor o radu, kojim će se zaposlenom osigurati pravo na odmor, zaradu, radno vrijeme itd. doprinijeće stvaranju uslova za redovan i dostojanstven rad. Ministarstvo nadležno za poslove rada sarađuje sa socijalnim partnerima, Unijom poslodavaca Crne Gore, Savezom sindikata Crne Gore i Unijom slobodnih sindikata Crne Gore, kao odgovarajućim predstavnicima poslodavaca i zaposlenih, da usvoji novi Opšti kolektivni ugovor, koji će u granicama pravno mogućeg urediti pitanja u vezi sa vanrednim događajima.

Dodatno, u kontinuitetu se sprovode mjere aktivne politike zapošljavanja u cilju podrške zapošljavanju, održavanja zaposlenosti, kao i podrške socijalnoj uključenosti posebno osjetljivih kategorija nezaposlenih lica na tržištu rada. U ukupnom broju učesnika programa aktivne politike zapošljavanja lica ženskog pola učestvuju sa 57,18%, mladi sa 49,39%, dok učešće dugoročno nezaposlenih lica iznosi 1,86 %. Pripadnici romske i egipćanske  populacije učestvuju sa 2 %, a lica sa invaliditetom sa 6,79 %. U tom kontekstu, pored opredijeljenih sredstava iz Budžeta Crne Gore za ove namjene, značajna finansijska podrška je obezbijeđena iz fondova EU, u okviru Sektorskog operativnog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike – SOPEES 2015-2017, IPA II gdje je za različite aktivnosti u cilju povećanja zapošljivosti i otvaranja novih radnih mjesta izdvojeno € 8,7 mil.

U okviru II i III paketa mjera podrške privredi u okviru Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa COVID 19, definisana je mjera za novo zapošljavanje privrednim subjektima koji nisu smanjili broj zaposlenih u odnosu na februar 2020. Mjera se primjenjivala u periodu od 01. aprila do 31. decembra 2020. Mjera je predviđala da privredni subjekt ostvaruje pravo na subvenciju za novozaposlene za period od 6 mjeseci, pod uslovom da se privredni subjekat obaveže da će ove zaposlene evidentirati kao zaposlene najmanje 12 mjeseci nakon isteka predmetne mjere. U okviru predmetne mjere zaposleno je 2.335 radnika za koje su isplaćene subvencije u iznosu od 2,076,207.59 €. U okviru usvojenih Mjera podrške privredi i građanima za I kvartal, definisana je mjera “podrška novom zapošljavanju” koja podrazumijeva da poslodavac koji zasnuje radni odnos do 31.12.2021. na neodređeno vrijeme, sa licem koje ima prebivalište na teritoriji Crne Gore i koje se nalazi na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore duže od tri mjeseca, oslobađa obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Jedini uslov koji poslodavac treba da ispuni je da je navedenim zapošljavanjem povećao broj zaposlenih u odnosu na dan 31.12. 2020. Poslodavac će biti oslobođen obaveze plaćanja navedenih poreza i doprinosa za zarade, maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, na sljedeći način: 90% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2021; 60% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2022; 30% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2023. Podrška je nastavljena usvajanjem  Mjera podrške privredi i građanima za II kvartal 2021. koje je Vlada Crne Gore donijela 29. 04. 2021. Mjere podrške građanima i privredi za II kvartal komplementarne su mjerama iz I kvartala. Rok realizacije Covid državne pomoći produžen je do 31.12.2021.

Zdravlje na radu i adekvatni uslovi za rad doprinose rastu produktivnosti i privrednom razvoju te je posebnu pažnju potrebno uputiti određenim rizičnim sektorima (građevinarstvo, saobraćaj, poljoprivreda), ali i na pojedinim kategorijama radnika koje su više izložene rizicima (žene u trudnoći, mlađi od 18 godina, osobe sa invaliditetom), u cilju smanjenja broja povreda na radu, broj profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom.

Koliko je politika rada i zapošljavanja međusektorska, pokazuje i da je usko vezana sa poljoprivrednom politikom i ruralnim razvojem u kojoj se teži porastu broja mladih zaposlenih u ruralnim područjima, što se omogućava kroz veću povezanost poljoprovrede sa trgovinom i turizmom kao strateškom granom razvoja.  Svakako, na ravnomjeran ekonomski rast i povećanje zaposlenosti utiče i unapređenje infrastrukture i ulaganje u ravnomjerni razvoj svih lokalnih samouprava.