Javna politika

Rodna ravnopravnost

Ciljevi održivog razvoja i međunarodne obaveze

Ključna međunarodna dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)prvi međunarodni sveobuhvatni dokument koji tretira rodnu ravnopravnost: obavezuje zemlje potpisnice na uklanjanje svih oblika diskriminacije žena;

Pekinška deklaracija i Platforma za akcijudržave potpisnice garantuju predanost ostvarivanju rodne jednakosti u javnom i privatnom životu i u učešću u političkom i ekonomskom odlučivanju;

Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – prvi evropski pravno obavezujući sporazum koji definiše pojam rodno zasnovanog nasilja nad ženama i uspostavlja obavezu sistemskog rješavanja tog problema;

Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1325 – Žene, mir i bezbjednostSavjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija podstiče zemlje članice da, usvajanjem nacionalnih akcionih planova, povećaju učešće žena u procesu izgradnje i očuvanja mira i rješavanja sukoba, kao i da obezbjede kvalitetniju zaštitu žena i djevojčica od nasilja

Rodna ravnopravnost u Ciljevima održivog razvoja 2030

Cilj 5 – Rodna ravnopravnost eliminisati sve oblike diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama, osigurati jednakost učešća u rukovođenju i donošenju odluka, uspostaviti rodnu ravnopravnost i osnažiti žene na svim nivoima kroz javne politike i zakonodavstvo;

Cilj 1 – Svijet bez siromaštva osigurati jednaka prava žena i muškaraca na ekonomske resurse i na pristup osnovnim uslugama, vlasništvu zemljištem i drugim oblicima svojine (1.4.);

Cilj 4 – Kvalitetno obrazovanje eliminisati rodnu nejednakost u obrazovanju (4.1., 4.2., 4.3., 4.5.);

Cilj 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rad postići punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce, kao i istu platu za rad jednake vrijednosti (8.5.);

Cilj 10 – Smanjenje nejednakosti osigurati socijalnu, ekonomsku i političku inkluziju svih bez obzira na pol (10.2.)

Rodna ravnopravnost u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine

U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja predstavlja implementacioni dokument Agende održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, kao najznačajniji problemi u crnogorskom društvu istaknuti su nedovoljna primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti u praksi, ograničena zastupljenost žena na odgovornim pozicijama i prisutnost tradicionalne podjele uloga između žene i muškarca. Ovim dokumentom je, shodno cilju održivog razvoja 5., eliminacija rodne diskriminacije prepoznata kao posebna mjera, koja podrazumjeva uklanjanje svih zakonskih, društvnih i ekonomskih barijera ženskom osnaživanju.

Crna Gora se opredijelila da, u okviru Strateškog cilja 2.1 – Aktivan odnos ključnih aktera prema održivosti razvoja, radi na sledećim mjerama:

Mjera 2.1.1 – Obezbijediti preduslove za zdrav razvoj pojedinca u okviru porodice (efikasno se boriti protiv nasilja u porodici, eliminisati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama) ciljni ishodi do 2030. godine su sledeći:

  • Obezbijeđen univerzalan pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući planiranje porodice, informisanje i edukaciju, kao i integrisanje reproduktivnog zdravlja u nacionalne strategije i programe;
  • Eliminisani svi oblici nasilja nad svim ženama i djevojčicama u javnim i privatnim sferama, uključujući trgovinu ljudima i seksualne i druge vrste iskorišćavanja, te dječiji, rani i prisilni brak;
  • Značajno smanjeni svi oblici nasilja, posebno nasilje u porodici, i sa njima povezane stope smrtnosti;

Mjera 2.1.2 – Eliminisati rodnu diskriminaciju – ciljni ishodi do 2030. godine su sledeći:

  • Eliminisana politička, ekonomska i svaka druga diskriminacije po rodnoj osnovi;
  • Minimum 40% žena u tijelima političkog odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou;
  • Eliminisani svi oblici nasilja nad svim ženama i djevojčicama u javnim i privatnim sferama, uključujući trgovinu ljudima i seksualne i druge vrste;
  • Rodno ujednačeno učešće u neplaćenom radu;
  • Rodno ujednačen udio u nezaposlenosti;
  • Učvršćen nacionalni mehanizam za jednakost polova
Pročitaj više
Pregovaračka poglavlja

Obaveze iz procesa pristupanja Crne Gore EU

Pregled obaveza iz pregovaračkih poglavlja

Rodna ravnopravnost predstavlja elementarnu vrijednost Evropske unije, pa se samim tim prožima kroz sva poglavlja pregovaračkog procesa. U tom smislu, jedan od značajnih pravaca djelovanja Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore je da usmjerava resorna ministarstva ka orodnjavanju ciljeva i indikatora sadržanih u strateškim dokumentima za primjenu pravne tekovine iz svakog pregovaračkog poglavlja.

Konkretne mjere usmjerene ka afirmisanju ove politike su prisutne u okviru poglavlja 19 i 23.

poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje

Završno mjeriloSprovesti izmjene i dopune zakona u oblasti zabrane diskriminacije i ravnopravnosti žena i muškaraca u politici zapošljavanja i socijalnoj politici, u cilju usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU

poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava

Privremeno mjerilo u oblasti „Temeljna prava“ – Nastaviti sa sprovođenjem Strategije zaštite od nasilja u porodici, uključujući podizanje svijesti o sprečavanju nasilja u porodici i pružanju neophodne zaštite žrtvama

Preporuka 3.6.B u okviru Akcionog Plana za poglavlje 23Preduzeti konkretne korake da se osigura primjena rodne ravnopravnosti u praksi, uključujući jačanje nadzornih tijela i efikasnije reagovanje organa za sprovođenje zakona na moguća kršenja, kao i kroz veće podizanje svijesti i mjere podrške, naročito pri zapošljavanju i javnoj zastupljenosti žena

U EU kontekstu je ključna uloga Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, koji je razvio Indeks rodne ravnopravnosti (EIGE Gender Equality Index) , putem kojeg prati napredak u politici rodne ravnopravnosti u zemljama članicama EU. Indeks obuhvata 6 ključnih oblasti (posao, novac, znanje, vrijeme, moć, zdravlje), kao i 2 dodatne (nasilje and ženama i presjek nejednakosti), i putem 31 indikatora omogućava uviđaj u to koje oblasti su najproblematičnije, a u kojima je napredak najistaknutiji.

Osvrt na EU strateški okvir

Strategija rodne ravnopravnosti 2020-2025Među ključnim ciljevima Strategije su: eliminisanje rodno zasnovanog nasilja, uklanjanje radno zasnovanih razlika na tržistu rada, postizanje ravnopravnog učešća u svim sektorima ekonomije, kao i u odlučivanju u politici, rješavanje jaza u zaradama i penzijama među polovima

Pakt za ravnopravnost polova 2011-2020.fokusiran primarno na neiskorišćeni potencijal žena na tržištu rada, definiše: mjere za zatvaranje jaza i protiv segregacije na tržištu rada; mjere za jačanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života za žene i muškarce; mjere za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama

Pročitaj više

Međunarodni indikatori

EIGE Gender Equality index

posao, novac, znanje, vrijeme, moć, zdravlje, nasilje

SDG Gender index

status rodne ravnopravnosti u 14 od 17 SDG ciljeva

WE Forum Gender gap Index

ekonomsko učešće, nivo obrazovanja, zdravlje i opstanak, političko osnaživanje

OECD Social Institutions and Gender Index (SIGI)

diskriminacija u porodici, ograničen fizički integritet, ograničen pristup ekonomskim resursima, ograničene glađanske slobode

UN Gender Inequality Index

zdravlje, osnaživanje i tržište rada

Strateški okvir Crne Gore

Važeća strateška dokumenta

Politika rodne ravnopravnosti u strateškom okviru Crne Gore

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, oblasti koje su u fokusu crnogorskog planskog sistema su unapređenje položaja žena na tržištu rada, veće učešće žena u javnom i političkom životu i sprečavanje nasilja u porodici.

Shodno ciljevima postavljenim u krovnim dokumentima, a naročito u NSOR do 2030., Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020. akcenat stavlja na:

  • unapređenje ženskog preduzetništva i veće uključivanje žena na tržište rada kroz posebne programe podrške
  • borbu protiv diskriminacije i jačanje učešća žena u političkom i drugim vrstama odlučivanja
  • zaštitu od svih oblika nasilja

Ključne karike za implementaciju ove politike su Zakon o Rodnoj Ravnopravnosti i Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021., koji se temelji na Pekinškoj deklaraciji i Platformi za akciju. Od 12 oblasti obuhvaćenih deklaracijom, PAPRR tretira sledeće: unapređenje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti; rodno osjetljivo vaspitanje i obrazovanje; rodna ravnopravnost u ekonomiji; rodno osjetljiva zdravstvena zaštita; rodno zasnovano nasilje; rodna ravnopravnost u medijima, kulturi i sportu; ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu i institucionalni mehanizmi za primjenu rodne ravnopravnosti i međunarodna saradnja.

Crna Gora je u 2020. godini uspostavila Indeks Rodne Ravnopravnosti, u skladu sa metodologijom korišćenom za EIGE Indeks. Vrijednost tog indeksa za Crnu Goru je 55 u odnosu na 100, što je znatno niže u poređenju sa srednjom vrijednošću u zemljama EU (67,4).  Na osnovu parametara na koje se indeks oslanja, najveća neravnopravnost je ustanovljena u domenima novca (CG 59,7 – EU 80,4) i moći (CG 35,1 – EU 51,9), a najmanje razlike postoje u oblastima rada (CG 65,2 – EU 72) i zdravlja (CG 86,9 – EU 88,1).

Osnovni izazovi u ovoj oblasti[1] koji će oblikovati buduće javne politike su: ograničen uticaj zakonodavnog okvira o RR; veći procenat nezaposlenih žena u odnosu na muškarce; nejednaka prava na ekonomske resurse i na razne oblike svojine; učešće žena u parlamentu ispod minimalnog zahtjeva od 30%; nasilje se još uvijek tretira kao porodični i privatni problem (prema UNDP istraživanju 92% građana smatra da je nasilje u porodici značajno prisutno; 1 od 4 građanina smatra da je nasilje opravdano).

[1] Izvještaj Crne Gore o implementaciji Pekinške deklaracije i Platforme za akciju i Agende za održivi razvoj za 2019. godinu

Pročitaj više

Ostale javne politike iz sektora