Menu
ZDRAVSTVENA POLITIKA U CILJEVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA 2030.
Ova politika se dominantno reguliše kroz treći cilj (SDG 3) održivog razvoja UN-a “Obezbijediti zdrav život i promovisati blagostanje za ljude svih generacija”. Ostvarenjem ovog cilja želi se postići smanjenje globalne stope smrtnosti kod majki na manje od 70 na 100.000 živorođenih, okončanje smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti kod novorođenčadi i djece mlađe od pet godina, okončanje epidemija i smanjenje smrti od nezaraznih bolesti, nastavak borbe protiv hepatitisa, promovisanje mentalnog zdravlja i blagostanja, jačanje prevencije zloupotrebe droga i alkohola, povećanje značaja pitanja reproduktivnog zdravlja i polne zaštite, povećanje dostupnosti kvalitetnih osnovnih usluga iz oblasti zdravstvene zaštite i dostupnosti bezbijednih, djelotvornih, kvalitetnih i jeftinih osnovnih ljekova i vakcina za sve, smanjenje smrtnosti od opasnih hemikalija, kao i smrtnih slučajeva i povreda usljed saobraćajnih nesreća. Ciljem 3 obuhvaćene su i oblasti finansiranja zdravstvenog sistema, istraživanja, razvoja ljekova i vakcina. Zdravstvena politika svoje mjesto nalazi i kroz SDG2, posebno u dijelu borbe protiv neuhranjenosti. U obuhvatu SDG5 posvećenog rodnoj ravnopravnosti pokušava se osigurati univerzalna dostupnost polnog i reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava („Programom akcije Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju“ i „Pekinškom platformom za akciju“). Važan aspekt koji se pokušava unaprijediti kroz ciljeve održivog razvoja je i uključivanje zdravstvenog sistema i njegova pripremljenost na posljedice po zdravlje ljudi uzrokovane klimatskim promjenama, značaj bezbjednosti vode, vazduha i zemljišta (potciljevi 1.5, 2.4, 6.1/2/3/4, 11.6/c, 13.1/2/3, 17.7).
ZDRAVSTVENA POLITIKA U NACIONALNOJ STRATEGIJI ODRŽIVOG RAZVOJA -NSOR
Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. postavlja kao jedan od strateških ciljeva (cilj 1.2) unapređenje zdravlja građana i smanjenje nejednakosti u zdravlju, sa posebnim akcentom na djecu. Ovaj cilj se razvija kroz niz mjera kojima se kroz usklađenost sa Ciljevima održivog razvoja (SDG3) fokus stavlja na zdravstvenu bezbjednost majki i novorođenčadi, promociju zdravog života, unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite. Neki od važnih indikatora uspjeha u ovoj oblasti su: stopa smrtnosti novorođenčadi da se približi prosjeku EU (trenutno EU prosjek 3.4 na 1000); udio zdravih godina u očekivanom životnom vijeku povećan na 55 godina; broj stradalih u saobraćajnim nesrećama smanjen za 50%; smanjenje razlike u procentu BDP za zdravstvo u odnosu na EU prosjek (EU-10%, CG-5%); udio zdravstvene potrošnje u budžetu 12% a u BDP 9%; smanjena razlika u broju ljekara na 100.000 stanovnika u odnosu na EU prosjek (CG 265.1 (2019); EU 340-350 (podložan promjeni u odnosu na izvor statistike). Pored ovih ciljnih vrijednosti NSOR definiše indikatore uspjeha u svim oblastima zdravstvene politike, najčešće se oslanjajući na indikatore u okviru Ciljeva održivog razvoja i uvriježene stope na osnovu kojih se mjere konkretni segmenti ove politike (od stope samoubistava, stope smrtnosti od pojedinačnih bolesti, stope smrtnosti djece, stope oboljelih od zaraznih, nezaraznih, malignih bolesti itd.)
Crna Gora je pregovaračko poglavlje 28 Zaštita potrošača i zdravlja otvorila 16 XII 2014. godine. Zaštita zdravlja je druga oblast u ovom složenom i sveobuhvatnom poglavlju i obuhvata sljedeće oblasti koje su na nivou EU zajednički uređene: unapređenje zdravlja kroz borbu protiv zaraznih bolesti, rijetkih bolesti i raka, sprečavanje bolesti zavisnosti od droge, duvana i alkohola i nezgoda uzrokovanih korišćenjem alkohola, kao i bolesti povezanih sa zagađenjem okoline, a takođe i sposobnost brzog i usklađenog djelovanja u slučajevima opšte opasnosti po zdravlje.
Za ovo poglavlje dva od tri završna mjerila odnose se na oblast zdravstva i to:
Na osnovu inovirane metodologije pristupanja EU, politika zdravstva se nalazi u Klasteru 2 „Unutrašnje tržište“.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru (2021) istaknuto je nekoliko izazova za naredni period: dovršavanje procesa usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU o zdravstvenoj zaštiti, posebno o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i supstancama ljudskog porijekla; nužnost podsticanja implementacije zakonodavstva za suzbijanje štetne upotrebe duvana; potrebno je rješavati pitanja vezana za prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti; treba nastaviti jačanje kvaliteta pristupa zdravlju i uslugama za ugroženo stanovništvo, uključujući Rome i druge manjine, starije osobe, osobe s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, osobe s invaliditetom i stanovništvo u ruralnim ili udaljenim područjima.
Vrijedi napomenuti i da obaveze Crne Gore u poglavlju 24 koje se tiču oblasti borbe protv droga u značajnoj mjeri zavise od uspostavljanja funkcionalne Kancelarije za droge u okviru Ministarstva zdravlja.
Strategija Evropa 2020 predviđa promociju dobrog zdravlja kao krucijalni dio agende za ostvarivanje ekonomskog rasta. Konkretnije, pametni i uključivi rast se odnosio na održanje visokog nivoa zdravlja ljudi u cilju veće produktivnosti i konkurentnosti, inovacije u cilju stvaranja održivih zdravstvenih sistema, jak zdravstveni sektor kao generator velikog broja radnih mjesta, povećanje broja ljudi u dobi 65 i više godina, briga o starima i povećanje finansiranja u ovoj oblasti zdravstvene zaštite u cilju dostojanstvenog života.
Od sedam vodećih inicijativa EU2020 (Seven flagship initiatives), četiri relevantne za javno zdravstvo su: Unija inovacija (inovacije, održivost i efikasnost u oblasti zdravlja; aktivno i zdravo starenje), Digitalna agenda za Evropu (online pristup zdravstvenim podacima; sertifikacija i promocija e-zdravlje usluga), Agenda za nove vještine i radna mjesta (zapošljivost i inkluzivnost u oblasti zdravlja) i Evropska platforma protiv siromaštva (finansiranje zdravstvenih usluga za starije osobe; podržavanje odgovora u zajednici na potrebe poput socijalne zaštite za starije osobe; zdravlje djece i globalne prijetnje zdravlju).
Zdravstvena strategija EU sprovodila se u periodu 2007-2013, ali je naznačila punu usklađenost sa strategijom Evropa 2020. Ciljevi su usmjereni na jačanje dobrog zdravlja brzo stareće Evrope; zaštita građana od zdravstvenih prijetnji; podrška jačanju dinamike zdravstvenih sistema i upotrebe novih tehnologija u zdravstvu (e-zdravlje, biotehnologija, genomika).
Usmjerenja EU u Akcionom planu u oblasti e-zdravlja 2012-2020 odnose se na: dostizanje šire interoperabilnosti u servisima e-zdravlja, podršku istraživanjima, razvoju, inovaciji i kompetitivnosti u e-zdravlju, lakše korišćenje i distribuciju servisa e-zdravlja, kao i promociju političkog dijaloga i međunarodne saradnje u ovoj oblasti na globalnom nivou.
U političkim prioritetima Evropske unije 2019-2024 opredijeljenost za bolji kvalitet zdravlja svakog građanina stavlja se kao ekvivalent nastojanjima za očuvanje i zdravlje planete. U borbi protiv siromaštva istaknut je cilj da svako dijete u EU koje je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup zdravstenoj zaštiti; plan za usvajanje Evropskog plana za borbu protiv raka; jačanje digitalizacije i korišćenja vještačke inteligencije u oblasti zdravstva.
U 2021. godini strateški okvir EU upotpunjen je sa nekoliko važnih dokumenata. Program aktivnosti EU u oblasti zdravlja (EU4Health Programme) posvećen je promociji zdravih stilova života, jačanju pristupa zdravstvenoj zaštiti i prevenciji i smanjenju nejednakosti po pitanju zdravstvene zaštite. Program obuhvata aktivnosti u oblasti zaraznih i nezaraznih bolesti.
Farmaceutska strategija za Evropu (A pharmaceutical strategy for Europe) zasniva se na 4 stuba: osiguravanje pristupa pristupačnim lijekovima za pacijente; podrška konkurentnosti, inovacijama i održivosti farmaceutske industrije EU i razvoj visokokvalitetnih, sigurnih, efikasnih i zelenih ljekova; jačanje mehanizama za pripravnost i odgovor na krizne situacije, diverzificirani i sigurni lanci snabdijevanja, rješavanje nedostatka ljekova; i, osiguravanje snažnog glasa EU u svijetu, promovisanjem visokog nivoa kvaliteta, efikasnosti i sigurnosnih standarda.
Pandemija covid-19 donijela je izmjene u pojedinim aktivnostima EU koje se mogu sagledati kao važne za pripremu strateškog okvira u Crnoj Gori. Ovdje se mogu konsultovati aktivnosti HERA (Uprava za hitne slučajeve i odgovor u zdravstvu), zatim nastavak akcionog plana za borbu protiv kancera SAMIRA Akcioni plan.
strategija regionalne kancelarije SZO za Evropu
Strategija razvoja Integralnog zdravstvenog informacionog sistema i e-zdravlja za period 2018 - 2023
Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2017-2021
Strategija zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019-2023
Program za kontrolu i prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti u Crnoj Gori 2019-2021
Program adaptiranja zdravstvenog sistema na klimatske promjene u Crnoj Gori za period 2020-2022
Zdravstvena politika u Republici Crnoj Gori do 2020. godine
Strategija razvoja zdravstva Crne Gore (2003.)
Nacionalna strategija za rijetke bolesti u Crnoj Gori 2013-2020
Strategija Crne Gore za sprječavanje zloupotrebe droga 2013-2020
Strategija za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja 2013 – 2020
Nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS 2015-2020
Strategija za unapređenje medicine rada u Crnoj Gori 2015-2020
Master Plan razvoja zdravstva Crne Gore 2015-2020
Nacionalna strategija zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću 2016-2020
Program mjera za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori 2019-2020
Ova politika dominantno se kreira u Ministarstvu zdravlja (MZ). Usljed praćenja evropskih i međunarodnih okvira evidentna je proliferacija strateških dokumenata od kojih pojedini imaju karakter decenijskih. Takođe, u posljednjih par godina, kroz usvajanje pravnog i metodološkog okvira za strateško planiranje u Crnoj Gori, evidenti su napori resora da posvećenije radi na konkretizaciji oblasti koje zahtjevaju donošenje strateškog dokumenta kroz usvajanje programa, kao strateškog dokumenta za uže i specifične oblasti u okviru zdravstvene politike. Evropska komisija prepoznala je izvjestan napredak u ovoj oblasti od uključenosti i obuhvata zdravstvenog osiguranja za Rome i Egipćane, blago povećanje izdvajanja za finansiranje sistema javnog zdravstva, prepoznatljivost u nacionalnom zakonodavstvu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja, prepoznat je i određeni napredak u usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, kao i napori i u dijelu uvođenja elektronskih usluga u zdravstvu.
U CG je u završnoj fazi proces izrade jedne elektronske karte tzv. karta treće generacije (faza realizacije je započeta u 2020. godini), koja bi bila i lična karta i zdravstvena knjižica, sa čipom koji posjeduje sve podatke o nosiocu kao i kvalifikovani digitalni sertifikat i kvalifikovani elektronski potpis u skladu sa eIDAS propisanom regulativom EU.
CG je svoje opredjeljenje za razvoj turizma kao ključne privredne grane pokazala i planiranjem politike zdravstvenog turizma u okviru Ministarstva ekonomskog razvoja koja ima za cilj jačanje ove turističke grane.
Jedan od prioriteta Vlade koji proizilazi iz ekspozea Predsjednika Vlade i koji je jedan od nosilaca Programa rada Vlade za 2021. godinu je i Zdravlje i zdrava života sredina. U okviru ovog prioriteta ključni cilj u 2021. godini vezan je za jačanje kontrole nad pandemijom korona virusa i epidemiološke zaštite građana kroz strateški pristup imunizaciji stanovništva.
Sprovođenjem specifičnih aktivnosti prevencije, kontrole, koordinacije, dijagnostike i integracije u fokusu rada Vlade je jačanje sistema borbe protiv nezaraznih bolesti, stanja uhranjenosti stanovništva, niske prevalencije HIV-a i bolesti zavisnosti.
Programom ekonomskih reformi 2021-2023 je predviđena mjera korišćenja telemedicine u Crnoj Gori kroz uspostavljanje informacionog sistema za telemedicinu i razvoj mobilne zdravstvene zaštite – mHealth. Pored usvajanja normativnog okvira i implementacije sistema, prvo kroz pilot projekte, organizovaće se obuke za najmanje 150 zdravstvenih radnika do 2023. Predviđeno je da se do 2023. odradio 200 medicinskih pregleda putem telemedicine.
Sprovođenje velikog broja strateških dokumenata iz ove oblasti završeno je u 2020. godini. U 2021. predviđeno je završno izvještavanje o sprovođenju, procesi evaluacije i pripreme novih strateških dokumenata. Važno je istaći da će se u 2021. godini pristupiti izradi dokumenta Zdravstvena politika Crne Gore, koji ima potencijal da postane krovna strategija za oblast zdravstva iz čijih prioriteta bi proizilazila usmjerenja i ciljevi strateških dokumenata u pojedinačim oblastima zdravstvene politike.
Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori do 2023. godine predviđeno je jačanje kapaciteta za prevenciju i liječenje mentalnih oboljenja, ali i promociju mentalnog zdravlja u cilju prevencije mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Poseban dio posvećen je jačanju mehanizama za poštovanje ljudskih prava osoba sa mentalnim poremećajima, alii unapređenje informacionih sistema i registara i sprovođenje istraživanja u oblasti mentalnog zdravlja sa ciljem budućeg planiranja zasnovanog na podacima.
Specifičan dio zdravstvene politike, u skladu sa međunarodnim obavezama, uređuje se kroz Program adaptiranja zdravstvenog sistema na klimatske promjene u Crnoj Gori do 2022. U fokusu ovog programa je stvaranje nacionalnog okvira za jačanje kapaciteta za adaptiranje i otpornost na rizike koji su povezani sa klimatskim promjenama kroz uključivanje relevantnih aktera u participativni proces za reagovanje na negativni uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi. Sprovođenje ovog programa treba da dorpinese smanjenju ranjivosti i unapređenju mjera adaptiranja, kako bi se umanjili negativni efekti klimatskih promjena na zdravlje ljudi i povećala spremnost cjelokupnog zdravstvenog sistema da odgovori na izazove
Za budući razvoj zdravstvenog sistema i praćenje razvoja ove politike na nivou EU važno je izdvojiti i usvajanje Strategije razvoja Integralnog zdravstvenog informacionog sistema i e-zdravlja 2018-2023. Ovom strategijom prate se pomenuti trendovi istaknuti kroz strategiju Evropa 2020, ali indirektnu vezu uspostavljaju i sa političkim prioritetima nove Evropske komisije do 2024. Strategijom se utiče na pružanje neophodnih informacija svim učesnicima u sistemu u cilju bolje i kvalitetnije zdravstvene zaštite i unapređenja zdravlja populacije, kao i adekvatnog planiranja razvoja sistema, njegove održivosti i usmjeravanja zdravstvene politike, a sve kroz održiv informacioni sistem. Posebni djelovi sistema povećavaju stepen kvaliteta unutrašnje organizacije, vrednovanje i ocjenjivanje rada unutar zdravstvenih ustanova, bolje planiranje, povezivanje sa ostalim sektorima, podrška istraživanjima i inovacijama u ovoj oblasti.
Projekat “Jačanje kapaciteta za ubrzanje procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom”, finansira norveško Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
(C) 2020. Javnepolitike.me. Dizajn i razvoj: Studio 081.me
